CECIĆ, Ivo, ekonomist, društveno-politički radnik (Grohote na Šolti, 29. VIII 1927). Suradnik je NOP-a od 1943. Početkom 1943, zajedno s obitelji, odveden je u logor, gdje ostaje do kapitulacije Kraljevine Italije, kada odlazi u NOV, gdje je kraće vrijeme bio komesar omladinske čete. Potom je član, a od 1944. rukovodilac Vojno-političkog informacijskog ureda u Komiži na Visu, a zatim u Hvaru. Nakon rata bio je na više dužnosti kao profesionalni politički radnik: sekretar KK SKOJ-a u Splitu, sekretar ObK NOH-a za Dalmaciju; instruktor CK NOH-a i CK NOJ-a, te 1948. delegat na V kongresu KPJ, a 1954. i 1978. na III i VIII kongresu SKH. Od 1978. do 1982. član je CK SKH. Nakon završenoga šestogodišnjeg osnovnog obrazovanja, koje je započeo u Grohotama, uz rad je završio srednju tehničku školu (strojarski smjer) te visoku upravnu školu. Na Ekonomskorn fakultetu u Zagrebu doktorirao je 1972. temom Društveno-ekonomska osnova reforme visokog školstva u uvjetima samoupravljanja, s osobitim osvrtom na razvoj i procese u Zagrebu i SR Hrvatskoj. Početkom 1960. imenovan je za direktora Republičke uprave za socijalnu i zdravstvenu zaštitu studenata u Zagrebu, a krajem iste godine postaje direktor Studoma Sveučilišta u Zagrebu. God. 1963–66. direktor je Fonda za visoko školstvo, a nakon njegova ukidanja profesionalni tajnik Kulturno-prosvjetnog vijeća Skupštine grada Zagreba do 1968. Iste godine prelazi za glavnog direktora Narodnog sveučilišta grada Zagreba, gdje ostaje do 1974, kada je izabran za zamjenika direktora Jugoslavenskog leksikografskog zavoda, a poslije smrti M. Krleže 1981. postaje direktorom, koju dužnost obavlja do umirovljenja u jesen 1986. U JLZ bio je i zamjenik glavnog urednika drugog izdanja Enciklopedije Jugoslavije. Radove o obrazovanju odraslih objavljivao je u internim izdanjima Republičkog sekretarijata za prosvjetu, kulturu i fizičku kulturu, Instituta za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu te drugih ustanova u kojima je djelovao od 1960, zatim u Stručnom časopisu tekstilnih i konfekcijskih škola Hrvatske (1967), Andragogiji (1970–71, 1973), Biltenu Republičke zajednice za financiranje usmjerenog obrazovanja Hrvatske (1973), a s područja leksikografije i enciklopedistike u Odjeku (1976), Mostu (1981), Matici iseljenika Hrvatske (1982), Aporijama Hrvatskoga biografskog leksikona, Zagreb 1984. i dr.
DJELA: Neki društveno-ekonomski aspekti reforme visokog školstva u Zagrebu. Zagreb 1969. — Društveno-ekonomska i samoupravna osnova visokog školstva. Zagreb 1973.
Redakcija (1989)
