CELESTIN, Vjekoslav, muzeolog, numizmatičar i arheolog (Ivanec pod Gorom, 13. VI 1862 — Osijek, 22. IV 1936). Osnovriu školu polazio je u Samoboru (1869–74), Veliku gimnaziju u Zagrebu (1874–82). Studirao je klasičnu filologiju kao izvanredni slušač Filozofskog fakulteta u Zagrebu (1882–86). Punih 40 godina bio je profesor latinskog i grčkog jezika u klasičnoj gimnaziji u Osijeku (1886–1926). God. 1893. izabran je za čuvara Gradskog muzeja u Osijeku te tu dužnost obavlja do smrti. Banskim dekretom imenovan je 1911. konzervatorom Zemaljskog povjerenstva za čuvanje umjetnih i historičkih spomenika u Hrvatskoj i Slavoniji i na toj dužnosti ostaje do 1920. Bio je predsjednik Arheološkog kluba Mursa u Osijeku. — Još kao gimnazijalac pokrenuo je u Samoboru (s J. Milakovićem, J. Leskovarom i F. Sudarevićem) beletristički listić Ljubica. Bavio se klasičnom filologijom, arheologijom, numizmatikom, pedagogijom, poviješću i književnošću te prevođenjem poučno-beletrističkog štiva s njemačkog, francuskog i engleskog jezika. Njegov se opus sastoji od rasprava iz arheologije, epigrafike, numizmatike, stare povijesti, lokalne povijesti i pedagogije, od ocjena knjiga i rasprava te prijevoda poučnog štiva za školsku mladež. Javljao se u periodicima: Izvještaj Kr. velike gimnazije u Osijeku (1889/90), Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini (1890, 1897/98), Nastavni vjesnik (1896/97, 1902/03–1903/04), Viestnik Hrvatskoga arheološkoga družtva (1897, 1901–04), Vjesnik Županije virovitičke (1897–98, 1900, 1904–07, 1923), Wissenschaftliche Mittheilungen aus Bosnien und der Hercegovina (Beč 1897/98, 1900) i u listovima Slavonische Presse, Die Drau, Pobratim i dr. — C. je stekao trajnih zasluga za razvitak osječkog muzeja ugradivši u njegove temelje svoju višegodišnju djelatnost. Vodio je ustrajnu i mučnu borbu za afirmaciju muzeja u doba kad još nije postojala jasna slika o pravoj prosvjetnoj i znanstvenoj ulozi muzeja. U muzejskoj arhivi pohranjena je i njegova opsežna korespondencija s domaćim i stranim stručnjacima, bilješke o pojedinim zbirkama, o prigodnim iskapanjima i dr., a tu se sačuvao i njegov vrlo vrijedan numizmatički inventar te inventar arheoloških i drugih predmeta. Sabirao je sve što je tiskano u Osijeku ili o Osijeku utemeljivši tako hemeroteku u kojoj se čuvaju vsječke novine, kalendari, kazališne cedulje i programi, osječki plakati, osmrtnice i dr. Započeo je sabiranjem građe o povijesti Osijeka te predmeta za etnografsku zbirku.
DJELA: Rimski medailloni. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 12(1900) str. 227–255. — Rimske svjetiljke iz Osijeka. Vjesnik Hrvatskoga arheološkoga društva, NS 5(1901) str. 21–43. — Grčki i rimski kolonijalni novci nađeni u Osijeku. Ibid., 7(1903) str. 15–29. — Ime Osijek. Historičko filološka studija. Nastavni vjesnik, 11(1903) str. 9–22.
LIT.: Novi custos Gradskog muzeja u Osijeku. Obzor, 34(1893) 249, str. 3. — Povodom umirovljenja prof. Vjekoslava Celestina. Vjesnik osječke oblasti, 35(1926) 9, str. 87. — A. E. Brlić: Jubilej prof. Vjekoslava Celestina. Hrvatski list, 14(1933) 222 str. 13. — I. Esih (ie): 50-ta obljetnica naučnog rada prof. V. Celestina. Obzor, 74(1933) 252, str. 3. — V.: Proslava 40-godišnjeg rada kustosa muzeja grada Osijeka. Vreme, 14(1934) 4522, str. 10. — B. Horvat (B. H.): Vjekoslav Celestin. Numismatika, 1934–36, 2/4, str. 157–158. — E. Pascher: In memoriam viri doctissimi, professoris Aloisii Celestini, antiquitatis studiorum in Slavoniae partibus principis. Hrvatski list, 17(1936) 120 str. 10–11. — V. Novak (V. N.): Vjekoslav Celestin. Jugoslovenski istoriski časopis, 2(1936) 1/4, str. 467. — A. E. Brlić: Prof. Vjekoslavu Celestinu in memoriam. Obzor, 76(1936) 102, str. 2. — D. Pinterović: Razvoj muzeja Slavonije u Osijeku. Vijesti Društva muzejsko-konzervatorskih naučnih radnika NRH, 1(1952) 2, str. 15. — Ista: O razvoju osječkog muzeja. Osječki zbornik. 6(1958) str. 10–15. — A. Bauer: Osnivanje galecije slika u sklopu Gradskog muzeja u Osijeku. Ibid., 17(1979) str. 368. — Gj. Krasnov: Vjekoslav Celestin (1862–1936).
Danica Pinterović (1989)
