CEZNER, Mladen, infektolog (Brčko,10. II 1923). Studij medicine završio 1949. u Zagrebu. God. 1949 –51. bio je voditelj kotarske zdravstvene stanice i kotarski sanitarni inspektor u Brinju, zatim radi na zaraznom odjelu Opće bolnice »Braća dr. Sobol« u Rijeci. God. 1956. završio je specijalizaciju iz infektologije, ostaje raditi na Infektološkom odjelu (od 1962. Klinika za infektivne bolesti) te bolnice, a 1961. izabran je za asistenta riječkoga Medicinskog fakulteta. Usavršavao se u Školi za tropsku medicinu i higijenu u Londonu. God. 1967, stekao je doktorat znanosti disertacijom o problemu difterije na području riječkoga kotara. Iste se godine habilitirao za naslovnog docenta Medicinskog fakulteta u Rijeci. Od 1968. predstojnik je Klinike za infektivne bolesti te izvanredni, potom redoviti profesor. — Proučavao je mnoge probleme infektologije i epidemiologije, napose one vezane uz regionalnu patologiju Rijeke i Hrvatskog primorja: brucelozu, Q-groznicu, amebijazu, akutni hepatitis, enterovirusne infekcije i dr. Istraživao je problematiku imunologije i prevencije zaraznih bolesti (Obavještenja, 1961–63; Zdravstvene novine, 1961–63; Medizinische Klinik, Berlin–München 1963–64, 1966; Preventivna medicina, 1964; Medicinski pregled, 1964; Medicina, 1964–89; Acta Facultatis medicae Fluminensis, 1966–73; Medicinski vjesnik, Sisak 1978). Bio je glavni urednik časopisa Medicina i Acta Facultatis medicae Fluminensis te Biblioteke Zavoda za zaštitu zdravlja u Rijeci, predsjednik Komisije za borbu protiv karantenskih bolesti Skupštine općine Rijeka. Nagrađen je Nagradom grada Rijeke.
DJELA: Skripta iz infektologije i epidemiologije za Višu medicinsku školu. Rijeka 1960. — Epidemiološke i kliničke karakteristike difterije na području bivšeg kotara Rijeka u vremenskom razdoblju od 1948–1964. godine. Rijeka 1967. — Infektivne bolesti s epidemiologijom. Opći i specijalni dio (skripta). Rijeka 1968.
LIT.: Zbornik liječnika Hrvatske 1874–1974. Zagreb 1974, 349. — Spomen knjiga u povodu 25. obljetnice Medicinske akademije Hrvatske. Zagreb 1987, 111.
Vladimir Dugački (1989)
