CHVÁLA, Josip

CHVÁLA, Josip (Jozef), građevinski inženjer (Jince, Češka, 13. III 1848 — Zagreb, 6. XII 1937). Osnovnu školu pohađao je u Jincima, a realku završio u Pragu. Diplomirao je na Politehničkom zavodu u Pragu 1873. i odmah stupio u služhu, kao inžinirski asistent, pri Glavnom zapovjedništvu krajiške upravne oblasti u Zagrebu. God. 1875. premješten je u krajiški građevinski ured u Gospić, gdje je od 1877. predstojnik. Radio je na svim područjima građevinske struke. Projektirao je i izvodio radove na cestama koje još i danas služe (u Zrmanjskom klancu, Karlobag–Sveti Juraj–Petrovo Selo–Zavalje–Lapac–Srb–Popina te Ljeskovac–Plitvička jezera–Hotel–Priboj–Petrovo Selo i dr.), vodovodima (Korenica, Gospić, Popina, Zavalje, Gornji Lapac i dr.), javnim zgradama (nadogradnja gimnazije u Gospiću, novi sud s kaznianicom u Gospiću), uređenju ponorâ (rijeke Like, potoka Otuče i Krbavice), nakapnicâ i dr. God. 1875. projektirao je i izveo željezni most preko rijeke Dobre u Ogulinu i drugi, manji, na cesti kod Srijemskih Karlovaca. To su dva prva željezna mosta na području Vojne krajine. Od 1892. radi kao upravitelj građevinskog odsjeka Hrvatsko-slavonske zemaljske vlade u Zagrebu. Uz to nadzirao rad nad svim državnim građevinama i pisao godišnji izvještaj o investicijama za javne radove na području kraljevina Hrvatske i Slavonije (Viesti Družtva inžinira i arhitekta u Zagrebu, 1897–1904). God. 1895. imenovan je nadinžinirom, 1906. kraljevskim tehničkim savjetnikom te 1913. građevinskim nadsavjetnikom. Nakon umirovljenja 1919. nastavio je raditi pri građevnom odsjeku Zemaljske vlade (do 1924), a potom pri Građevinskoj direkciji u Zagrebu do 1932. Bio je jedan od trojice utemeljitelja hrvatskoga Družtva inžinira i arhitekta u Zagrebu u kojem je obavljao dužnosti odbornika, tajnika i prvog potpredsjednika. God. 1895–1905. urednik je glasila Viesti Družtva inžinira i arhitekta za Hrvatsku i Slavoniju. Predavao je u Graditeljskoj školi (pri Kraljevskoj obrtnoj školi) od 1897. do 1907. God. 1894. bio je u redakcijskom odboru za izdavanje novog Građevnog pristojbenika i član odbora Družtva inžinira i arhitekta za preradu i sastavljanje Prerađene osnove građevnog reda za slobodni i kraljevski glavni grad Zagreb. Uz praktični rad objavio niz članaka iz različnih područja građevinarstva u časopisu Viesti Družtva inžinira i arhitekta u Zagrebu, među kojima Gradnja gornjo-krajiške željeznice (1898), Bosansko-hercegovačke željeznice od 1878–1891 (1893), O proučavanju vodovoda u Dalmaciji i regulaciji Neretve od ušća do Metkovića (1889), Lička pruga (1898), Mostovi na Sušaku (1896), Nove vodogradnje u Austriji (1901), Glavna načela novih građevnih redova za gradove (1896), Izložba uredaba plinskih rasvjeta i vodovoda u Beču (1901). Osobito se ističu opisi projekata zgrada izvođenih u to doba, s priloženim nacrtima — Realna gimnazija u Sušaku, kuća Vlaha Bukovca u Zagrebu, Sudska palača u Osijeku; Umjetnički paviljon u Zagrebu (Viesti Družtva inžinira i arhitekta u Zagrebu, 1896–98, 1900).