CICCARELLI, Andrija, povjesničar (Pučišća na Braču, 29. III 1759 — Pučišća, 14. X 1823). Obitelj (Čikarelić, Čikarelović) potječe, po svoj prilici, od bosanskih plemića Kukretića, a u popisu bračkog plemstva (1657) navodi se i pod imenom Ciccarel(lov)ich. Osnovnu izobrazbu dobio je od župnika u Pučišćima; a nastavio učiti u Seminariju u Hvaru kod tadašnjega biskupa I. P. Ribolija. Kao svećenik poučavao je neko vrijeme i djecu na hrvatskom jeziku. Bio je niz godina župnik u rodnom mjestu (1795–1810), a onda se zbog bolesti odrekao te dužnosti. Za župnikovanja bavio se znanošću: skupljao je neumorno građu iz povijesti Brača te Splita i Trogira. Po svoj je prilici imao titulu doktor. Iako je sva svoja djela pisao na talijanskom jeziku, osjećao se Hrvatom te u jednom svom pismu na hrvatskom (1788) kaže »jezik naš ilirski ali slavni«. God. 1802. tiskao je u Veneciji Osservazioni sull’ Isola della Brazza, koje je posvetio generalu barunu Matiji Rukavini. U tom se djelu osvrće i na hvarsku bunu 1510–14. te opisuje nerede i pobune pučana na Braču 1657, a napose pobunu protiv plemstva 1797, kada je protiv vođa pučana najstrože istupio sâm general Rukavina. Iste godine, također u Veneciji, izlaze njegove Prerogative. C. je njima dodao povijesnu dokumentaciju prethodnog djela Osservazioni, tj. prije tiskane tekstove i novu izvornu građu, koju je godinama sam skupljao. Isti dokumentacijski materijal uvršten je u kritički obradeno izdanje JAZU: Statut i reformacije otoka Brača (Monumenta historico-iuridica Slavorum meridionalium, 1926, 11). U Dubrovniku su pak 1811. tiskani njegovi Opuscoli riguardanti la storia degli uomini illustri di Spalato, posvećeni Dominiku Garanjinu, trogirskom plemiću i provincijskom delegatu Dubrovnika i Kotora. U djelu je osim Ciccarellijevih biografskih bilježaka, tiskano i nekoliko spisa drugih autora (J. T. Mrnavića, M. Dumanića, J. Bernardija, P. A. Bogetića, A. R. Michiele–Vitturija i F. M. Appendinija). U istom gradu tiskana je 1812. i njegova Apologia, a 1814. s Ciccarellijevim komentarom tiska se u Splitu Vita S. Joannis Ursini, koju je, kako se mislilo, svojedobno na latinskom ispjevao Bernardin Prodi, brački svećenik (autor je Sebastijan Mladinić), a C. ju je posvetio contu Anti Radošu Michieli-Vitturiju, koji je za uzvrat napisao mali rad Lettera su uomini illustri della Dalmazia al Sig. pr. Andrea Ciecarelli. Iste godine u Splitu je tiskan i Cicearellijev Esame critico, gdje pokušava dokazati da je Brač domovina Sv. Helene, carice i majke Konstantina Velikoga. Došavši u sukob s Josipom Ivanom Pavlovićem Lučićem, stali su se obojica međusobno obračunavati spisima, koji su izišli 1817. u Veneciji. Ciccarellijev spis iz 1822. pod nazivom Saggio sopra la citta di Narona objavio je s komentarom i bilješkama profesor Ivan Danilo u Zadru 1860. u Programma dell’I. r. ginnasio di Zara 1859–60. Rukopis se nalazio u biblioteci Velike gimnazije u Zadru. Jedan dio rukopisa nalazio se i u župnom uredu u Pučišćima. Tijekom vremena neki od tih rukopisa tiskani su u prijevodu na hrvatskom jeziku pod naslovom Historički prikaz Pučišča (Split 1921) i Historijska obavještenja (Brački zbornik, 1940, 1). — Ciccarellijevi radovi vrijedan su prinos hrvatskoj historiografiji. Njegove zbirke izvorne građe, neumorno godinama sakupljane, vrijedne su pažnje i još danas uporabive. U župnom uredu u Pučišćima nalazi se rukopis što originala što prepisanih dokumenata, Abbazia di Pouglia te Memorie degli antichi Ramitori e Monasteri della Brazza. Materiali per servire alla storia della Brazza nalazio se u knjižnici Velike gimnazije u Zadru. Pod tim zajedničkim naslovom obuhvaćeni su pisci i djela koja je Ciccarelli prepisao.
DJELA: Osservazioni sull’Isola della Brazza e sopra quella nobilta. Venezia 1802. — Prerogative dell’antica nobilta Brazzana. Venezia 1802. — Opuscoli riguardanti la storia degli uomini illustri di Spalato, e di parecchi altri Dalmati. Ragusa 1811. — Apologia sopra la patria di S. Girolamo. Ragusa 1812. — Esame critico sopra la patria di S. Elena Imperatrice. Spalato 1814. — Vita S. Joannis Ursini Episcopi et Patroni civitatis Tragurii in Dalmatia (tekst B. Prodija – zapravo S. Mladinića! – s Ciccarellijevim komentarom). Spalato 1814. — Saggio sopra la citta di Narona e sopra la Repubblica narentana in Dalmazia. Programma dell’I. r. ginriasio di Zara 1859–60, str. 3–164.
LIT.: G. G. Paulovich Luchich: In italicam Andreae Ciccarelli Brachiensis apologia refutatoria Epistola. Venetiis 1817. — G. Ferrari Cupilli: Ratificazione biografica. Gazzetta di Zara, 15(1846) 83, str. 502–503. — G. Valentinelli: Bibliografia della Dalmazia e del Montenegro. Zagreb 1855. — Š. Ljubić: Dizionario biografico degli uomini illustri della Dalmazia. Vienna—Zara, 1856, 84. — F. Rački: Najstarija hrvatska ćirilicom pisana listina. Starine, 1881, 13, str. 202. — V. Brunelli: Andrea Ciccarelli. Scintille, 3(1888–89) 13/14, str. 1–2; 15, str. 1–2; 17, str. 1; 20, str. 2–3; 21, str. 5. — Isti: Catalogo sistematico dell’ I. r. biblioteca ginnasiale-provinciale di Zara. Programma dell’I. r. ginnasio superiore di Zara 1901–02, str. 45. — J. Nagy: Statut i Reformacije otoka Brača. Vjesnik Kr. državnog arkiva u Zagrebu, 3(1928) str. 201–202. — I. Ostojić: Povaljska opatija. Narodna starina, 9(1930) 22, str. 149. — Isti: Benediktinska opatija u Povljima na otoku Braču. Split 1934. — A. Jutronić: Naselja i porijeklo stanovništva na otoku Braču. Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena, 1950, 34, str. 163–168. — Isti: Historičar Andrija Ciccarelli. Brački zbornik, 1954, 2, str. 248. — Isti: Nestali rukopisi o Braču, koji su se čuvali u zadarskoj gimnaziji. Slobodna Dalmacija, 13(1955) br. 3283. — Isti: Obiteljsko porijeklo historičara Andrije Ciccarellija (1759–1822). Mogućnosti, 2(1955) 2, str. 147–149. — Isti: Vicko Prodić i njegova »Cronica dell’Isola della Brazza«. Starine, 1955, 45, str. 331–388. — S. Antoljak: Bune pučana i seljaka u Hrvatskoj. Zagreb 1956, 42, 54. — A. Jutronić: Brački rukopisi u bivšoj zadarskoj gimnaziji. Brački zbornik, 1957, 3, str. 267–269.
Stjepan Antoljak (1989)
