CONVENTATI, Ivan Krstitelj, teološki pisac i dubrovački nadbiskup (Monte Granaro kod Ferma, Italija, 18. X 1667 — Terracina, 1726. ili 1727). Mlad je ušao u Kongregaciju Oratorijanaca. Studirao na rimskom Sveučilištu Sapienza i 1714. doktorirao iz filozofije i teologije. Kao član vallicellijanskog oratorija poznatog kao Chiesa Nuova u Rimu obavljao je različne službe i bavio se znanstvenim radom, gdje ga je u veljači 1714. zateklo imenovanje dubrovačkim nadbiskupom. U Dubrovniku je prijateljevao sa S. M. Crijevićem i izgladio spor koji su dominikanci imali s nadbiskupom A. de Robertisom. Nakon šest godina službovanja u Dubrovniku premješten je u srpnju 1720. na biskupsku stolicu u Terracinu u Laciju, gdje je uskoro bio imenovan asistentom papinskog prijestolja. U studenom 1726. podnio je ostavku na biskupsku službu. U Vatikanskom arhivu sačuvano je nekoliko njegovih pisama, poslije objavljenih, u kojima se zauzima za oslobođenje kršćanskih područja od Turaka. Napisao je više djela iz teološke problematike; za života je samo jedno objavio, a drugo je izišlo nakon njegove smrti.
DJELA: Oratio historico-dogmatico-moralis de secunda Filii Dei nativitate et obiter de prima. Romae, excudebat Cajetanus Zenobius, 1703. — Lettere dell’arcivescovo di Ragusa Giov. Battista Conventati riferibilmenta alla lega dell’imperatore d’Austria Carlo VI col Sommo Pontefice Clemente XI e colla Repubblica di Venezia per la liberazione dei cristiani soggetti al dominio ottomano, scritte nell’anno 1716 al Cardinale Faolucci rinvenute nell’Archivio segreto Vaticano. Roma 1906.
LIT.: Processus Consistoriales (Vatikanski arhiv, 103, ff. 643–650). — Processus Episcoporum Datariae Apostolicae (Vatikanski arhiv, 91, ff. 17–22). — S. Slade: De ragusini archiepiscopatus antiquitate. Anconae 1761, 87. — Isti: Fasti litterario-ragusini. Venetiis 1767. 31. — D. Farlati i G. Coleti: Illyricum sacrum, 6. Venetiis 1800, 270. — R. Ritzler i P. Sefrin: Hierarchia catholica medii et recentioris aevi, 5. Patavii 1952, 327. — S. M. Crijević: Bibliotheca Ragusina, 1. Zagreb 1975, str. XXII.
Stjepan Krasić (1989)
