COURTOYS, Lambert ml.

COURTOYS, Lambert ml. (Cortois, Cortoys, Lambertus, Lamberto), skladatelj, instrumentalist (Dubrovnik, potkraj XVI st. — Dubrovnik, 16. X 1664). Sin je glazbenika Henrika Courtoysa, kod koga je stekao glazbenu naobrazbu. Kao mlad čovjek bio je zbog nekog izgreda kažnjen 1614. izgonom iz Dubrovačke Republike. Ponovno je došao u Dubrovnik nakon 1616. Za izgnanstva boravio je vjerojatno u Napulju ili Veneciji, gdje je imao prilike upoznati talijansku operu. God. 1621. primljen je kao prekobrojni svirač duhačkih instrumenata u Kneževu kapelu, a 1629. naslijedio je svog oca na položaju glazbenog ravnatelja kapele i obavljao tu dužnost do kraja života. Smrću Lamberta ml. završava stogodišnja glazbena tradicija obitelji Courtoys u Dubrovniku. Kao i njegov djed i otac, i Lambert ml. s uspjehom je poučavao Dubrovčane glazbenoj umjetnosti. Skladateljski opus mu se izgubio. O njemu se zna jedino na temelju zapisa od 16. VI 1629. iz arhivske knjige Diversa Cancelariae (čuva se u Historijskom arhivu Dubrovnik), u kojem je opisan spor što ga je Lambert C. mlađi vodio s dubrovačkom glumačkom družinom što ga je angažirala kao pjevača i skladatelja glazbe za pokladnu predstavu izvedenu 1629. On je nakon šestomjesečnog parničenja dobio parnicu i za svoje usluge naplatio 6 zlatnih dukata (»pro musices compositione, canto et sono«). Naslov skladbe koju je Lambert ml. skladao za tu predstavu nije u dokumentu o sporu naveden. Ali prema tradiciji, u Dubrovniku je o pokladama izvođena samo jedna kazališna predstava, a to je bila Palmotićeva Atalanta, djelo koje je u naslovu autor naznačio kao »Musica koiu vcinisce Druscina Isprasni sloscina v uerse od Gospodina Giona Palmoticha godiscta 1629«. Naslovljavanje djela naznakom »Musica«, zatim libretistička obilježja teksta i posebno operna tehnika jeke, uobičajena u ranim talijanskim operama (u stihovima 1524–65), te usporedba broja glumaca što su izveli pokladnu priredbu navedenu u sporu s brojem lica predviđenim za izvedbu Atalante, kao i godina izvedbe predstave o pokladama i izvedbe Atalante, sve te nepobitne činjenice ukazuju da autorstvo glazbe za Palmotićevu Atalantu treba pripisati baš Lambertu Courtoysu ml., a to djelo smatrati prvom poznatom izvornom hrvatskom operom. Iako se Courtoysova glazba nije sačuvala, njegovo stvaralaštvo dobiva posebno značenje za povijest hrvatske operne umjetnosti.