ČRNJA, Zvane Ivan, pjesnik, kulturni povjesničar i esejist (Črnjeni kraj Žminja, 8. X. 1920 — Zagreb, 26. II. 1991). U Žminju pod imenom Giovanni Cergna završio talijansku osnovnu školu 1931. Otac mu je 1931. prebjegao s obitelji u Jugoslaviju te je četvrti razred osnovne škole završio u selu Kukuljanovu blizu Sušaka 1932, a građansku školu i trgovačku akademiju u Sušaku 1940. Pristupa antifašističkom omladinskom pokretu istarskih emigranata; 1939. osniva tajnu Istarsku revolucionarnu organizaciju »Mlada Istra« i uređuje njezin ilegalni list Sloboda. God. 1940. upisuje se na Ekonomsko-komercijalnu visoku školu u Zagrebu; 1941. odlazi na ilegalni rad u Istru. Tijekom rata bio je kulturnoprosvjetni referent, novinar i politički radnik. Nakon rata u Rijeci je glavni urednik Glasa Istre, a 1946. prelazi u Zagreb, gdje je urednik u Vjesniku, glavni urednik Ilustriranog vjesnika (1947) i Vjesnika (1948–49). Od 1950. do 1954. studira na Pravnom fakultetu u Zagrebu, a istodobno je uređivao časopis Otkrića (1954–55) i biblioteku »Epohe«. Potom je 1956–60. dramaturg u »Zagreb-filmu«. God. 1967. odlazi u Rijeku te uređuje časopis Dometi (1968–72), a 1969. u Istri je osnovao »Čakavski sabor« i bio njegov glavni tajnik do 1977. Organizirao je velik broj znanstvenih skupova i kulturnih manifestacija u Istri te inicirao dugoročne programe: Pazinski memorijal, Aleja glagoljaša, Lipa je naša Barbanština i Buzetski dani. Bio je urednik časopisa Most i glavni urednik edicije Istra kroz stoljeća te izvanredni član JAZU. Dobitnik je Nagrade »Mijo Mirković« i Nagrade »Vladimir Nazor« (1977). — Od 1937. do 1940. i nakon 1945. objavljivao je pjesme, prozu, eseje i članke u listovima i časopisima Istra (Zagreb), Novosti, Primorje, Glas Istre, Vjesnik, Izvor, Filmska kultura, Književnik, Riječka revija, Kolo, Telegram, Dometi, Istra (Pula), Forum, Odjek i Republika. U poeziji i prozi zaokupljen je Istrom. Njegova poetska riječ izvorište nalazi u neprestanom reagiranju na mijene svakodnevice; ona je regionalna i često dijalektalna. Poeziju je pisao razgovjetnim izrazom, a u prozi je realist. M. Balota (M. Mirković) u predgovoru prve zbirke Istrijanska zemlja istaknuo je angažiranost te visok stupanj iskrenosti i neposrednosti, a za stihove kaže da nisu raspjevani nego da su seljački i tvrdi kao život. Zbirka Bezak na tovare presjek je kroz stvaralaštvo od 1938. i pisana je žminjskom čakavštinom, u kojoj se »krije struktura hrvatskog prajezika« (M. Moguš). Pojedine mu pjesme imaju kulturnopovijesnu podlogu (M. Marulić, I. Belostenec, M. Krleža), a knjige o našoj kulturi, među kojima se ističe analitičko-panoramska Kulturna historija Hrvatske, pisane su angažirano i nadahnuto te prevođene na francuski, talijanski, njemački, engleski i ruski. Dvije televizijske drame o J. Kloviću i M. Maruliću plod su njegovih kulturno-povijesnih preokupacija. U esejistici i kulturnoj publicistici izrazit je krležijanac, a o Krleži piše i u svojoj posljednjoj knjizi Sukobi oko Krleže. Njegova literarnomemoarska politička autobiografija Život u žrvnju, koja je počela izlaziti u Forumu (1991, 7–8), nezaobilazan je dokument za razumijevanje Črnjina duhovnog profila i miljea. Također se bavio filmskom dramaturgijom, radio na scenarijima te pisao filmske kritike i komentare.
DJELA: Istrijanska zemlja (suautor I. Bostjančić). Zagreb 1940. — Dvi beside. Rijeka 1945. — Raša će dati srce. Rijeka 1947. — Posljednji odred. Zagreb 1948. — U krvi rođeno. Zagreb 1948. — Priča o zemlji ilirskoj. Zagreb 1953. — Filmska umjetnost. Zagreb 1962. — Kulturna historija Hrvatske. Zagreb 1964. — Žminjski libar, va viersah hrvackeh složen. Rijeka—Pula 1966. — Conoscere la Croazia. Zagreb 1967. — Knjiga o Istri (suautor). Zagreb 1968. — Hrvatski Don Kihoti. Rijeka 1971. — Bezak na tovare. Zagreb 1976. — Hrvatska. Beograd 1976. — Izabrane pjesme. Split 1977. — Kulturna povijest Hrvatske, 1–3. Rijeka 1978. — Obećana zemlja. Pula 1978. — Pogled iz provincije. Pula 1978. — Sabrane pjesme. Pula—Rijeka 1981. — Sukobi oko Krleže. Sarajevo—Zagreb 1983. — Izabrana djela. Opatija 1988.
LIT.: I. Esih (I. E.): Zbirka čakavske poezije u izdanju Istarske naklade u Zagrebu. Obzor, 80(1940) br. 127. — M. Franičević: Čakavski glasi Istrijanske zemlje. Hrvatski glasnik, 3(1940) 2. XI, str. 10. — M. Mirković (Mate Balota): Uz prvo izdanje Istarske naklade (predgovor u: Istrijanska zemlja. Zagreb 1940). — I. Mihovilović: Zvane Črnja, U krvi rođeno. Kolo, 1(1948) 2, str. 375–377. — Š. Vučetić: U krvi rođeno od Zvane Črnje. Republika, 4(1948) 6, str. 573. — M. Boglić: Jedna dobrodošla knjiga. Filmska kultura, 6(1962) 26, str. 55–56. — H. Lisinski: Zvane Črnja, Filmska umjetnost. Naše teme, 6(1962) br. 3. — R. Bogišić: Jedan propust u vrijednoj knjizi. Telegram, 6(1965) 30. IV. — J. Kaštelan: Pogled preko plota. Vjesnik u srijedu, 1965, 3. III. — V. Maleković: Kultura kao etnička osobitost. Vjesnik, 26(1965) 31. I. — T. Peruško: Kapitalno djelo iz kulturne povijesti. Glas Istre, 22(1965) 2. IV. — Z. Vince: Zvane Črnja, Kulturna historija Hrvatske. Školske novine, 16(1965) 19. II. — D. Brozović: O jeziku ove knjige i Pogovor (u: Žminjski libar. Rijeka—Pula 1966, 116–124). — N. Fabrio: Antologija vrijedna priznanja. Novi list, 23(1969) 27–28. IX. — M. Grčić: U povodu »Korablje začinjavca«. Vjesnik u srijedu, 1969, 12. XI. — S. Vukušić: Suma čakavskog izraza. Glas Istre, 26(1969) br. 40. — M. Brandt: Poruka jedne antologije. Kritika, 3(1970) br. 14. — M. Franičević: Nova čakavska versifikacija. Rad JAZU, 1971, 361, str. 5–28. — G. Scotti: Poesia del dolore, Zvane Črnja e la sua poesia (predgovor knjizi: Sotto el lodogno. Rijeka 1971). — M. Čabrajec: Vrijednost i protuvrijednost. Dvojezično izdanje odabranih pjesama Zvane Črnje. Riječki list, 26(1972) 12. I. — V. Dobrinčić: Čakavska poezija Zvana Črnje na talijanskom. Vjesnik, 33(1972) 7. I. — G. Rabac Čondrić: O istarskom humoru. Dometi, 5(1972) br. 3/4. — Š. Vučetić: Jedna dobra knjiga. Zvane Črnja, Hrvatski Donkihoti. Republika, 28(1972) 3/4, str. 441–443. — J. Bratulić: Stepenice u vremenu. Zvane Črnja, Hrvatski Donkihoti. Dometi, 6(1973) 1/2, str. 79–81. — M. Moguš: Napomene o Črnjinoj čakavštini (pogovor u: Bezak na tovare. Zagreb 1976, 129–130). — J. Bratulić: Bezak kao Sancho Pansa. Zvane Črnja, Bezak na tovare. Oko, 5(1977) br. 138. — Isti: O poeziji Zvane Črnje. Mogućnosti, 25(1978) 6, str. 698–704. — M. Slaviček: Naprosto pjesme – Zvane Črnja. Vjesnik, 39(1978) 12. XII. — S. Mijović Kočan: Zvjezdani trenutak hrvatskog pjesništva. Odjek, 32(1979) juni, str. 1–15. — I. Smoljan: Sintetski pregled kulturne povijesti Hrvatske. Matica, 29(1979) br. 5. — J. Bratulić: Dijalektalni tekstovi u NOB Istre. Forum, 19(1980) 1/2, str. 139–149. — M. Švab: Da li kulturna povijest Hrvatske ili kultura Hrvata kroz 1000 godina. Oko, 7(1980) br. 223–225. — Biografije novih članova JAZU. Ljetopis JAZU, 1984, 87, str. 332–333. — Z. Čepo: Nepotrebna pretjerivnja. Uz knjigu Z. Črnje »Sukobi oko Krleže«. Časopis za suvremenu povijest, 16(1984) 1, str. 123–127. — Š. Vučetić: Zvane Črnja. Forum, 25(1986) 7/8, str. 297–308. — M. Strčić: Hrvatsko pjesništvo Istre 19. i 20. stoljeća (predgovor). Pula 1989. — B. Biletić: Vjetar i paučina. Istra, NS 29(1991) 1/2, str. 58–62. — J. Bratulić: Grlice i poezija. Ibid., str. 63–65. — A. Kliman: Črnjin iskorak iz diskurzivnog. Ibid., str. 74–76. — M. Šicel: O esejistici Zvana Črnje. Ibid., str. 66–73. — M. Strčić: Smrt čakavskoga barda. Novi list, 45(1991) 27. II, str. 2.
Karmen Milačić (1993)
