ČUBRANIĆI

traži dalje ...

ČUBRANIĆI, hrvatsko pleme podrijetlom iz Livna nastanjeno u srednjovjekovnoj Kninskoj županiji u župi Vrhrika (Vrlika) u dolini gornje Cetine. Podatak iz starije historiografije (V. Klaić) da je prvotno ime toga plemena Hlivnjani (Chlevnanino, Cleuna) u novije je doba osporen (S. Antoljak). U latinskim je dokumentima ime zabilježeno u oblicima Ciubranich, Çubranich de Hliufno, Ciprianorum de Cleuna, Subranych, Zubranich. Novko Čubranić bio je 1355. u službi knezova Bribirskih. God. 1366. spominje se hiža (kuća, zadruga) Mihalića (Mihovilovića, de domo Michaelis) i njezin član Juraj Ratković, kojega je posinio Ratko Matijević Vrhrički iz plemena Čubranića. Prema Antoljaku, tom su plemenu pripadali i Hrvoje Vukčić Hrvatinić i njegov brat Vuk; 1420. navodi se da je u Zadru zatočen Hrvoje Hrvatinić »de genere Zubranich«. God. 1395. kralj Žigmund povjerio je upravu otoka Paga Ivanu iz hiže Čubretića »de genere Cubrianorum«. Vrhrički (vrlički) knez Ivan Čubretić i kninski biskup Ivan bili su 1430. kao izaslanici kralja Žigmunda posrednici u rješavanju spora između Poljičana i kneza Ivaniša Nelipčića (Nelipića). U Zadru je 1488. Pavao Čubranić, sin Filipov, dao sagraditi kuću, o čemu svjedoči natpis na dovratku glavnog ulaza kuće u današnjoj ulici Matice dalmatinske. Kralj Matijaš Korvin podložio je 1463. Ivanu Pavlovu Čubretiću cijelo vlaško pleme Tulića (Wolachos de genere Thwlich). Potkraj XV. st. (1498) imalo je pleme Čubranića, osim Čubretića, i hiže Berislavića, Jurčinića, Klarića, Lukačića, Mihalića i Vladavića. Iz hiže Berislavića bila su dva »sutca rotna plemenitih Hrvat’ stola tninskoga« (kninskoga), Vuk (1435) i Pavao (1451). Jedna grana te hiže preselila je u Turopolje, gdje se već 1486. spominje Stjepan »Berizlawolych de Wrgreka«. Potom se nazivaju Berislavići Vrhrički, odn. Malomlački, a imaju posjede i u Varaždinskoj županiji. Čubretići, nazvani poslije Mihačevići, nastanili su se na područje oko rijeke Dobre, gdje do XVIII. st. imaju posjed Lipa. Od XV. st. nastanjena je na otoku Krku obitelj s prezimenom → ČUBRANIĆ, podrijetlom iz kopnene Hrvatske.

LIT.: Pleme. — M. Mesić: Građa mojih razprava u »Radu«. Starine, 1873, 5, str. 133. — V. Klaić: Hrvatska plemena od XII do XVI stoljeća. Rad JAZU, 1897, 130, str. 77–79. — I. Bojničić: Der Adel von Kroatien und Slavonien. Nürnberg 1899, 30. — V. Klaić: Građa za topografiju i historiju Hlivanjske županije i grada Hlivna. Vjesnik Hrvatskoga arheološkoga društva, NS 15(1928) str. 24. — S. Antoljak: Izumiranje i nestanak hrvatskoga plemstva u okolici Zadra. Radovi Instituta JAZU u Zadru, 9(1962) str. 90, 93, 98, 102, 104, 106, 109, 113. — V. Klaić: Povijest Hrvata, 2. Zagreb 1972², str. 139, 315; 4. 1973², str. 63–64. — Ivan Čubretić (1395). — F. Šišić: Ljetopis Pavla Pavlovića patricija zadarskoga. Vjestnik Kr. hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog zemaljskog arkiva, 6(1904) str. 20. — Ivan Čubretić (1430). — I. Lučić (Lucius): Povijesna svjedočanstva o Trogiru, 2. Split 1979, 967. — Ivan Čubretić (1463). — J. Stipišić i M. Šamšalović: Isprave u Arhivu Jugoslavenske akademije. Zbornik Historijskog instituta JAZU, 3(1960) str. 597. — Pavao Čubranić (1488). — I. Petricioli: Lik Zadra u srednjem vijeku. Radovi Instituta JAZU u Zadru, 11–12(1965) str. 160. — Berislavići. — M. Mesić: Pleme Berislavića. Rad JAZU, 1869, 8, str. 102. — E. Laszowski: Povjesni spomenici plem. općine Turopolja, 2. Zagreb 1905. — N. Klaić: Postanak plemstva »Dvanaestero plemena kraljevine Hrvatske«. Historijski zbornik, 11–12(1958–59) str. 158. — Čubretići (poslije Mihačevići). — R. Lopašić: Oko Kupe i Korane. Zagreb 1895, 178–180.
 
Tatjana Radauš (1993)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

ČUBRANIĆI. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/cubranici>.