ČUČIĆ, Simeon (Csucsich; Čučić-Vučinić, Šimun), filozofski pisac (Pećno kraj Jastrebarskog, 14. II. 1784 — Zagreb, 27. I. 1828). U Zagrebu pohađao osnovnu školu i gimnaziju (1797–1801) te studirao filozofiju (1802–03) i teologiju (1803–06) na Kr. akademiji znanosti. God. 1806. postigao je doktorat filozofije u Pešti i vratio se u Zagreb. Tu je na Akademiji bio suplent grčkog jezika (1807) i filozofije (1808–09), potom profesor filozofije (1810–28), a predavao je i povijest (1811–13), fiziku i matematiku. Kao svećenik križevačke grkokatoličke crkve bio je u Zagrebu prefekt Grkokatoličkog sjemeništa (1812–21), župnik te predsjednik Duhovnog stola. — Glavno mu je djelo udžbenik iz filozofije Philosophia critice elaborata, u kojem u 10 svezaka obrađuje deset filozofijskih disciplina, a u uvodu kratku povijest filozofije. Povijest filozofijskih problema nastoji izložiti što nepristranije, po principu da je istina »uvijek negdje u sredini«. U novijoj filozofiji traži sredinu između dogmatske i Kantove filozofije. Č. se među prvim filozofima u nas osvrnuo na Kantovu filozofiju, ali je bio vrlo umjeren u prihvaćanju njegovih teza; sklon očuvanju tradicionalnih definicija u filozofiji, ostao je u okvirima skolastičke filozofije. Svoju Kritički obrađenu filozofiju namijenio je prvenstveno poučavanju mladeži u svim filozofijskim granama. Između 1809. i 1827. napisao je oko 20 tezarija iz filozofijskih disciplina (nalaze se u NSB u Zagrebu). Č. je objavio i priručnik iz matematike. Pisao je prigodne pjesme na latinskom; sačuvane su dvije pohvalnice posvećene istaknutim Križevčanima Konstantinu Staniću (1815) te Franji i Ljudevitu Bedekoviću Komorskom (1825). U pretpreporodnom razdoblju u Hrvatskoj pridonosio je buđenju hrvatske nacionalne samosvijesti; pisao je hrvatske pjesme (spominje ih T. Mikloušić), a u ispitnim tezama iz povijesti (1811) izložio je veoma mnogo građe iz hrvatske povijesti. Njegova rukopisna ostavština čuva se u arhivu Križevačke biskupije.
DJELA: Philosophia critice elaborata. Viennae 1815. — Mathesis. Viennae 1816. — Potpuniji popis radova vidi u: Š. Jurić, Iugoslaviae scriptores latini recentioris aetatis, I/2. Zagreb 1971.
LIT.: A. Kristijanović: Oratio funebris piae memoriae. Zagreb 1828. — T. Mikloušić: Izbor dugovanjah svakoverstneh za hasen i razveselenje služećeh. Zagreb 1839, 92. — J. Šimrak: Spomenica o 250-godišnjici Grkokatoličkog sjemeništa u Zagrebu 1681–1931. Zagreb 1931. — F. Fancev: Dokumenti za naše podrijetlo hrvatskoga preporoda (1790–1832) (uvod). Građa za povijest književnosti hrvatske, 1933, 12, str. XLII–XLIII. — T. Harapin: Razvitak filozofije u Hrvata. Croatia sacra, 11–12(1943) 20/21, str. 166. — M. Predović: Kratki pregled povijesti Žumberka. Žumberački kalendar, 1965, str. 76. — Spomenica u povodu proslave 300-godišnjice Sveučilišta u Zagrebu, 1. Zagreb 1969. — B. Bošnjak: Sistematika filozofije. Zagreb 1977. — E. Banić-Pajnić: Simeon Čučić. Kratak prikaz njegova najznačajnijeg djela »Philosophia critice elaborata«. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 3(1977) 5/6, str. 79–103. — S. Kovač: Teorijska filozofija na zagrebačkoj akademiji. Ibid., 16(1990) 1/2(31/32), str. 28, 34–35.
Erna Banić-Pajnić (1993)
