ČUKOVIĆ, Ivan (János Csukovits, Johann), pisac (Gerištof/Kroatisch Geresdorf, 11. V. 1865 — Velikovec/Völkermarkt, 11. IX. 1944). Po završetku bogoslovnog studija 1890, bio kapelan u Svetom Martinu (Markt Sankt Martin), potom stupio u Red lazarista Sv. Vinka Paulskog te kao misionar boravio izvan Ugarske. Napustivši pred I. svjetski rat lazariste, upravlja samostanom karmelićanki u Sopron-Bánfalu (Wandorf). God. 1918–21. jedan je od vođa pokreta zapadnougarskih Hrvata za pripojenje Austriji te stoga mora napustiti Mađarsku i odlazi u Beč, gdje nastavlja političkom djelatnošću. Pripojenjem zapadne Ugarske Austriji i formiranjem pokrajine Burgenlanda (Gradišće), postaje 1921. tumač i prevodilac u Zemaljskom upravnom uredu u Kiseloj Vodi (Sauerbrunn), a potom je pomoćni referent u njegovu Prosvjetnom odjelu. Potkraj 1922. župnik je u Novom Selu (Najfelt, Neufeld an der Leitha), a poslije, najkasnije 1925, u Štikapronu (Stinkenbrunn), gdje boravi i 1929. Č. je bio nastavljač tradicije nabožne književnosti među gradišćanskim Hrvatima u XVIII. i XIX. st. Njegov Žitak svetih (3. sv.) završni je dio opsežna pučkoga hagiografskog djela njemačkog isusovca M. Vogela, kojega su prva dva dijela pod naslovom Zsitak szveczev izišla u Bratislavi 1864. Za potrebe vjerske naobrazbe sastavio je i izdao tri molitvenika s crkvenim pjesmama: Kršćansko-katoličko cvijeće, Jezuš i Marija za djecu i omladinu te Vsakidanja hrana za odrasle. Objelodanio je također dvadesetak knjižica s vjerskim štivom: Majuška pobožnost, Nedilja, Zrcalo bratstva Marijanske dice, Čudotvorna medalja, Pobožnost k Božanskom Srcu Jezuša i Presvetom Srcu Blažene divice Marije i dr. Osim na hrvatskom, pisao je na mađarskom i njemačkom jeziku. Surađivao je u Kalendaru Sv. Familije, koji je u Đuru (Győr) 1903. pokrenula skupina hrvatskih rodoljuba a uređivao ga pjesnik M. Meršić Miloradić, te u đurskim Našim novinama. Nakon pripojenja Austriji, Č. izdaje u Kiseloj Vodi Gradiški kalendar Sv. Jožefa za 1923, objelodanjujući nacrt programa buduće (neosnovane) Gradišćanske hrvatske stranke, koja je imala zastupati političke, gospodarske i kulturne interese gradišćanskih Hrvata u Austriji. Za hrvatske konfesionalne osnovne škole u Gradišću sastavio je Početnicu, Prvu nimšku vežbenicu, Slovnicu i pismovnik (nisu tiskani) te pokrenuo biblioteku »Za našu mladinu«. Iako Čukovićeva djelatnost u pisanju hrvatskih udžbenika i izdavanju lektire nije dala rezultata, ona je spomen na pokušaj uvođenja hrvatskog jezika u gradišćanske škole. Njegova je rukopisna ostavština još uvijek neistražena. Bavio se i fizikom. Njegov električni akumulator i dvije mehaničke spravice patentom je zaštitio tadašnji mađarski Ured za patente.
DJELA: Levelek öcsemhez az önképzésröl. Székesfehérvár 1890. — Žitak svetih. Gradac 1897. — Vsakidanja hrana kršćansko-katoličanske duše. Gradac 1898. — Kršćansko-katoličansko cvijeće. Ljubljana 1899. — Najlipše gjungje kršćanskoga srca. Ljubljana 1899. — Posluhni ča bi ti bilo dobro i znam potribno. Ljubljana 1899. — Nedilja. Budapest 1903. — Jezuš i Marija prelipa zrcala kršćanskoga žitka. Kőszeg 1916². — Svete jačke. Šopron 1916. — Anton Szemelliker, Filežni farnik, mučenik komunizma. Šopron 1919. — Nasledovanje blažene divice Marije. Šopron 1921. — Popisovanje sudnjega dneva polag Svetog Pisma. Šopron (s. a.).
LIT.: F. Szedenich: Naši pisci i književnost. Sopron 1912, 149. — Ivan Čuković u članku Ki su od nas prošli. Gradišće (kalendar, Železno), 1946, str. 87–88. — M. Valentić: Gradišćanski Hrvati od XVI stoljeća do danas. Zagreb 1970, 72. — M. Meršić ml.: Znameniti i zaslužni Gradišćanski Hrvati. (Rijeka) 1972, 46–47. — L. Hadrovics: Schriftum und Sprache der burgenländischen Kroaten im 18. und 19. Jahrhundert. Wien 1974, 39. — F. Tobler: Ivan Čuković i početak produkcije naših školskih knjig pod Austrijom. Gradišće (kalendar), 1980, str. 55–57. — Isti: Ivan Čuković i njegovi pokušaji stvaranja gradišćansko hrvatske omladinske literature. Ibid., str. 58–59. — Š. Zvonarich: Kratak pregled pismenosti i književnosti Gradišćanskih Hrvatov u 19. st. Ibid., str. 49. — S. Krpan: Gradišćanski portreti. Zagreb 1988. — F. Schruiff: Kapitulirao pred madjaroni. Novi glas (Beč), 4(1988) str. 9.
Stjepan Krpan (1993)
