CUVAJ, Adolf

CUVAJ, Adolf, ekonomski i pravni pisac (Zagreb, 16. VIII 1882 — Zagreb, 4. XI 1974). Sin Slavka, bana i kraljevskog komesara u Hrvatskoj. Osnovnu školu završio 1892. u Osijeku, Terezijansku akademiju 1900. u Beču. Studij prava kao i eksportnu akademiju polazio je dijelom u Beču, a dijelom u Cluju (1902), gdje je doktorirao 1905. disertacijom iz područja pravnih znanosti. Političko i upravno djelovanje započeo je kao referent za trgovinu i industriju u zajedničkom Ministarstvu financija u Beču sa službom u Bosni i Hercegovini (1905–12). Od 1913. do 1914. bio je u hrvatskom Ministarstvu u Budimpešti, najprije kao tajnik, a kasnije kao savjetnik, a od 1915. do 1918, nakon mobilizacije, radio je kao načelnik u Ministarstvu ishrane i Ministarstvu trgovine i industrije u Beogradu. Od 1918. do 1923. bio je u Ministarstvu socijalne politike, gdje je radio na ozakonjenju i izjednačenju niza socijalno-političkih uredaba i pravilnika. God. 1922. osnovao je glavni iseljenički komesarijat u Zagrebu i bio njegov načelnik (1922–23). Na prijedlog tadašnjeg predsjednika Trgovačke i obrtničke komore u Zagrebu, Vladimira Arka, 1923. postavljen za komorskog tajnika; očekivalo se da ovu ustanovu reorganizira prema iskustvima stečenim pri proučavanju organizacije stranih komora (1924). Na toj dužnosti ostao sve do 1936. Pod njegovim vodstvom i glavnom redakcijom izlazilo je i stručno glasilo Komore Privreda (od 1926). Za vrijeme Cuvajeva djelovanja u Komori izdane su 53 nove publikacije s radovima o gospodarskim pitanjima a pod Cuvajevim uredništvom izlazili su i godišnji izvještaji Komore koji su imali odlike privrednih almanaha, neophodnih u radu i privrednih stručnjaka za suvremene ekonomske probleme, kao i privrednih povjesničara, te je taj njegov rad postao uzorom za rad drugim komorama u zemlji. U okviru reorganizacije komorine knjižnice C. je pokrenuo izradbu i izdavanje Bibliografije jugoslavenske privredne književnosti, jedinstvene edicije u stručnoj ekonomskoj literaturi u nas. Djelovanje i rad zagrebačke komore C. je povezao s ostalim privrednim komorama u zemlji i u svijetu. Od 1927. do 1935. predavao je honorarno kao docent na Ekonomsko-komercijalnoj visokoj školi u Zagrebu. God. 1923. i 1935. sudjelovao je na Međunarodnoj konferenciji rada u Ženevi, a od 1925. do 1935. predstavnik je hrvatskih privrednika na kongresima Međunarodne trgovačke komore (Bruxelles 1925, Stockholm 1927, Amsterdam 1929, Washington 1931, Beč 1933, Pariz 1935). God. 1937. sudjelovao je na Svjetskoj izložbi u Parizu kao predstavnik Jugoslavije. Od 1937. do 1941. bio je u upravi dioničarskog društva drvne industrije »Našičke« u Zagrebu. Osnivač je i voditelj Dokumentacijskog centra zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta (1954–70). C. je i autor znanstvenih i stručnih radova. Napisao je pet knjiga te mnoge članke o narodnoj privredi (pomorskoj trgovini, brodogradnji, regulaciji naših rijeka i unapređenju plovidbe, o radu, zadacima, organizaciji, financiranju i značenju trgovinskih komora u nas i u svijetu te o položaju naših iseljenika izvan domovine i financiranju domaće privrede pomoću iseljeničkog kapitala) u periodicima: Zagreber Tagblatt (1923, 1925), Bankarstvo (1924–25), Obzor (1925, 1927–29), Slobodna tribuna (1925), Trgovačke novine (1925), Privreda (1926, 1928, 1930–31, 1933, 1935), Novi iseljenik (1929, 1931), Jugoslavenski pomorac (1931), Jugoslovenski glasnik (1931), Privrednička riječ (1931), Jugoslovenski industrijalac (1931) i Trgovinski glasnik (1931–32). Objavljivao je stručne članke u Izvještajima o poslovanju Trgovačke i obrtničke komore u Zagrebu (1920, 1925–35), koji su dragocjeni izvor podataka o razvoju hrvatske privrede međuratnog razdoblja. Rukopis neobjavljenog djela Povijest trgovine, obrta i industrije u Hrvatskoj i Slavoniji od najstarijih vremena do danas, 1–3, čuva se u Arhivu Hrvatske.