CVITANOVIĆ, Đurđica

traži dalje ...

CVITANOVIĆ, Đurđica, rođ. Golmajer, povjesničar umjetnosti (Gospić, 1. III 1924). Osnovnu školu polazila je u Ogulinu i Karlovcu (1931–34), gimnaziju u Zagrebu, Krku i Bjelovaru (1934–42), studij povijesti umjetnosti završila 1960. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1965. magistrirala radom Župne crkve goričkog arhiđakonata u 17. i 18. stoljeću. Doktorirala je 1972. disertacijom Barokna sakralna arhitektura u sjevernoj Hrvatskoj, crkvena područja arhiđakonata Gorica, Gora i Dubica. Od 1961. stalni je vanjski suradnik Odjela za povijest umjetnosti Centra za povijesne znanosti u Zagrebu, od 1978. viši znanstveni suradnik, od 1983. znanstveni savjetnik. — Bavi se istraživanjem arhitekture i slikarstva u kontinentalnoj Hrvatskoj i Istri od XVI do XIX st. Radove o autorima objekata, arhitektonskim osobitostima, njihovoj tipologiji, historijatu te arhivskim dokumentima objavljuje u stručnim edicijama: Peristil (1967–74, 1983), Hrvatsko sveučilište (1971), Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske (1971–72, 1980, 1985), Kaj (1972–75, 1977, 1982, 1984), Radovi Instituta za povijest umjetnosti (1972, 1984), Arhitektura (1973, 1979, 1986), Čovjek i prostor (1973, 1979, 1982), Istarski mozaik (1973), Radovi Arhiva JAZU (1973), Bulletin JAZU (1974, 1980), Zbornik za likovne umetnosti (1974, 1987), Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske (1975, 1976/77), Život umjetnosti (1978), Osvit (1980), Dometi (1983), Iz starog i novog Zagreba (1984), Anali Galerije Antuna Augustinčića (Klanjec 1984–85), Buzetski zbornik (1984), Zbornik za umetnostno zgodovino (1984), Jahrbuch des Vorarlberger Landesmuseumvereins (Bregenz 1987), Pogledi (1989) i dr. Tim je radovima dala znatan prilog poznavanju arhitekture, posebno barokne i one XIX st.; u sjevernoj Hrvatskoj, a rezultati njezinih istraživanja poslužili su i pri restauratorskim i konzervatorskim zahvatima na pojedinim objektima (Sela kod Siska, Kamensko, Svetice, Sveti Petar u Šumi, drvene kapele u Velikoj Mlaki i Lijevim Štefankima, samostani u Jastrebarskom, Klanjcu, Krapini, Petrovaradinu, Karlovcu, Lepoglavi, Križevcima). Posebno se bavila proučavanjem povijesnih jezgri starih gradova i naselja i njihovom obnovom (Karlovac, Klanjec, Buzet, Zagreb). Od 1976. radila na povijesnoumjetničkoj i urbanističko-arhitektonskoj analizi tvrđave u Karlovcu, koju je obradila u opširnom elaboratu Analitičke studije karlovačke »Zvijezde«, koji se čuva u Odjelu za povijest umjetnosti Centra za povijesne znanosti. Tu se nalaze i elaborati koje je izradila kao voditeljica projekta Odjela na istraživanju povijesnih jezgri gradova i semiurbanih naselja graničnih utvrda u sjevernoj Istri (Buzet, Hum, Roč, Draguć, Vrh). Obrađivala historicističku arhitekturu Zagreba. Istraživala slikarstvo na stijenama drvenih kapela, ikonostase i pavlinsko slikarstvo, bavila se atribuiranjem umjetničkih djela u franjevačkim samostanima. Stručni je suradnik i autor scenarija dokumentarnih TV filmova, predavač, autor ili suradnik izložaba te član mnogih stručnih komisija.

DJELA: Arhitekt Kuno Waidmann. Zagreb 1969. — Franjevački samostan i župna crkva sv. Trojstva u Karlovcu. Karlovac – radovi i građa iz dalje i bliže prošlosti (Zbornik Historijskog arhiva Karlovac), 2. Karlovac 1970, 193–241. — Majstorsko djelo graditelja Josipa Pazelta. Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 1972, 1/2, str. 33–42. — Bartol Felbinger i mogućnost njegova utjecaja na postbaroknu sakralnu arhitekturu Banije. Radovi Arhiva JAZU, 1973; 2, str. 141–156. — Povijest i barokna obnova pavlinskog samostana i crkve Bl. dj. Marije Snježne u Kamenskom (u: Kamensko, crkva i samostan pavlina. Zagreb 1973, 7–41). — Parohijska crkva sv. Nikole u Karlovcu i njezin graditelj Josip Štiler. Zbornik za likovne umetnosti, 1974, 10, str. 141–184. — Crkveno graditeljstvo (u: Skriveno blago iz riznice umjetničkih znamenitosti jastrebarskoga kraja. Zagreb 1975, 1–28). — Župa sv. Šimuna u Markuševcu (u: Župa sv. Šimuna i Jude Tadeja u Markuševcu. Markuševec 1976, 9–24). — Arhitektura monumentalnog historicizma u urbanizmu Zagreba. Život umjetnosti, 1978, 26/27, str. 127–160. — Svetice nekada i danas. Zagreb 1978. — Kulturna i umjetnička baština Karlovca od osnutka tvrđave do 19. stoljeća. Karlovac 1579–1979 (zbornik). Karlovac 1979, 373–403. — Atribucija freske u svetištu crkve sv. Trojstva u Karlovcu Franji Prokopiju Godleru. Zbornik Gradskog muzeja Karlovac, 1984, 2, str. 108–117. — Graditelj Hans Alberthal. Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 1984, 8, str. 63–71. — Idejni nacrti za gradnju tipiziranih crkava u Vojnoj krajini (u: Vojna krajina. Zagreb 1984, 411–429). — Sakralna arhitektura baroknog razdoblja. Zagreb 1985. — Arhitektura pavlinskog reda u baroknom razdoblju (u: Kultura pavlina u Hrvatskoj 1244–1786. Zagreb 1989, 111–125). — Slikarstvo pavlinskog kruga u 17. i 18. stoljeću.(Ibid., 165–181).
 
LIT.: I. Maroević: Đurđica Cvitanović, Arhitekt Kuno Waidmann, knjige i ideje. Život umjetnosti, 1970, 11/12, str. 175–176. — Isti: Otkrića u crkvi sv. Marije Snježne u Kamenskom. Čovjek i prostor, 19(1972) 233, str. 20–21. — T. Premerl: Kapela sv. Jurja u Levim Štefankima, sanacija i rekonstrukcija. Ibid., 27(1980) 323, str. 17–18. — V. Kusin: Zašto je pao Sv. Petar u Šumi. Vjesnik, 44(1983) 20. II, str. 9.
 
Božena Šurina (1989)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

CVITANOVIĆ, Đurđica. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/cvitanovic-djurdjica>.