CVJETKOVIĆ, Kirilo (Cvetković, Kiril, Konstantin), pisac i borac za Srpsku pravoslavnu crkvu u Dalmaciji (Baošići, Boka kotorska, 15. IX 1791 — manastir Bezdin, Rumunjska, 28. IX 1857). Osnove pismenosti dobio od putujućeg učitelja popa Mojsija i rođaka svećenika Alekse, a 1805. stupio u manastir Savinu. Zamonašio se 1808. Red đakonata (1812) i prezbiterata (1814) podijelio mu je šibenski episkop Benedikt Kraljević, koji ga je pozvao na svoj dvor, gdje je radio u episkopskoj kancelariji i upravljao vladičinom ekonomijom od 1812. do postavljenja za šibenskog paroha 1817. Kada je bečki Dvor htio preko Kraljevića provesti uniju među pravoslavcima u Dalmaciji, C. je vješto brodio između odanosti Kraljeviću i srpskim rodoljubima u Beču i Veneciji. Prati vladiku u Trst (1816) u audijenciju kod cara te u Beč kod C. W. L. Metternicha (1818). Upoznao je i bio u vezi s Vukom S. Karadžićem, Savom Mrkaljem i Pavlom Solarićem, za koga je skupljao pisma i spise Dositeja Obradovića po Dalmaciji. Odbio je primiti službu u Trstu i čast vladičina namjesnika za Boku kotorsku. U Šibeniku je otkrio Kraljevićev »tajni protokol« s prepiskom oko unije i postavljanja unijatskih svećenika iz Galicije za učitelje u Klirikalnoj školi u Zadru. S istomišljenicima je napisao protiv vladike molbu caru u Beč moleći da Kraljevića ukloni, postavi episkopa »srpske narodnosti i vjere« te da se dovedu profesori iz Srijemskih Karlovaca. Kraljević ga je premjestio u manastir Krku (1821), a zavjerenici organiziraju atentat na vladiku, u kojemu su poginuli unijatski kanonik Aleksije Stupnicki i gradski zapovjednik pukovnik Grimer, a ranjen carski komesar Ernest Burović. Optužen za suučesništvo bio je četiri godine u istražnom zatvoru, a potom osuđen na 20 godina robije; koje je proveo u Gradiški. Nakon zatvora poslan je u manastir Bezdin, gdje je napisao autobiografiju s osvrtom na povijesne i političke događaje toga vremena.
DJELA: Avtobiografija protosinđela Kirila Cvjetkovića i njegovo stradanje za pravoslavlje (priredio Dimitrije Ruvarac). Beograd 1898.
LIT.: Corrispondenza fra il vescovo Craglievich ed alcuni impiegati austriaci. Kerkyra 1862. — Prepiska o unii dalmatinskog episkoga Venedikta Kralevića sa austrijskim pravitelstvom. Beograd 1863. — Jur: Dalmatinski mučenik za vjeru srpsko-pravoslavnu. Srbobran, 16(1899) br. 49–51. — D. Ruvarac: Mučenik za vjeru. Glas Crnogorca, 28(1899) 18, str. 2. — N. Milaš: Pravoslavna Dalmacija. Novi Sad 1901, 518–538. — N. Cvjetković: Protosingel Kiril Cvjetković paroh šibenički. Spomenica manastira Savine. Kotor 1930, 28–33. — D. M. Slijepčević: Stevan Stratimirović. Beograd 1936, 87–97. — V. J. Ivošević: Protosinđel Kiril Cvjetković i njegova autobiografija. Pravoslavna misao, 1(1959)2, str. 85–87. — K. Milutinović: Vuk Karadžić i dalmatinsko vladičanstvo u Zadru. Radovi Instituta JAZU u Zadru, 11–12(1965) str. 531–544. — D. Lj. Kašić: Srbi i pravoslavlje u sjevernoj Dalmaciji. Almanah Srbi i pravoslavlje u Dalmaciji i Dubrovniku. Zagreb 1971, 24–33.
Anto Lešić (1989)
