DABINOVIĆ, Antun

traži dalje ...

DABINOVIĆ, Antun, pravni pisac i povjesničar (Trst, 15. XI. 1882 — Trst, 31. X. 1964). Podrijetlom iz hrvatske pomorske obitelji iz Dobrote u Boki kotorskoj. U Trstu polazio srednju školu, pravo završio u Grazu. Kao pravnik zaposlio se u financijskom odvjetništvu u Trstu, a poslije u gradskoj upravi. Filozofski fakultet upisuje 1916. u Beču i završava ga 1921. u Beogradu, gdje 1926. polaže profesorski ispit te 1927. stječe doktorat tezom Kotor pod Mletačkom republikom (1420–1797). Kao srednjoškolski profesor radi 1922/23. u Novom Vrbasu, 1923–25. u Kotoru i 1925–37. u klasičnoj gimnaziji u Zagrebu. U Parizu i Londonu znanstveno se usavršava 1929–34; na Pravnom fakultetu u Zagrebu imenovan je 1937. docentom, 1939. izvanrednim i 1941. redovitim profesorom hrvatske pravne povijesti pri katedri narodne pravne povijesti (od 1941/42. hrvatske pravne povijesti). U svibnju 1945, odrekavši se profesure, odlazi u Trst. God. 1940–45. jedan je od triju urednika hrvatske povijesti u Hrvatskoj enciklopediji, gdje objelodanjuje više članaka, među kojima se od većih ističe Bizantska kultura. Velik dio rasprava, studija i članaka posvetio je svojem užem zavičaju. Bavio se Kotorom, Peraštanima u XVIII. st., etničkom razlikom Bokelja i Crnogoraca, Bokeljskom mornaricom, a među tim radovima ističu se Pozadina bokeljskog ustanka god. 1869. (Rad JAZU, 1929, 237), Vestiges de législation byzantine à Kotor (Albania, Pariz 1932) i Politički položaj Kotora poslije Zadarskog mira (1358–1381) (Godišnjak Pomorskog muzeja u Kotoru, 1958). Baveći se hrvatskom pravnom poviješću, u pravilu kronološki ne prelazi preko 1526. Do te je godine došao i u svojem najvažnijem djelu Hrvatska državna i pravna povijest, koje je kao onovremeni sveučilišni udžbenik »zasnovao kao cjelovit prikaz društvenoga, državnog i pravnog razvoja« i koje je, iako mu nedostaje kritičnosti, »svojim povezivanjem pravnog razvoja s društvenim upućivalo na potrebu produbljenijeg istraživanja hrvatske političke povijesti« (J. Šidak). U glasilu Hrvatskoga pravničkog društva Mjesečnik publicirao je rasprave Prilozi za proučavanje postanka ugovora g. 1102 (Pacta conventa) i trogirske diplome (1937), Zadaća i značaj hrvatske pravne povijesti (1938), Položaj hrvatskog bana do godine 1848 (1941) i Statutarno pravo grada Zagreba (1943) te Der Patriziertitel der Kroatischen Könige (Vjesnik Hrvatskoga arheološkoga društva – Serta Hoffileriana, 1940) i Državno-pravni odnos Hrvata prema istočnom carstvu (Rad HAZU, 1941, 270). O francuskim utjecajima i vezama s Francuskom pisao je u časopisu Annales de l’Institut Français de Zagreb: La France révolutionnaire et les pays balkaniques (1937), La Révolution française et le nationalisme croate (1939) i Les Anjou en Croatie et en Hongrie (1941). Rezultate svojih pravno-povijesnih istraživanja objelodanjivao je u periodicima Rad JAZU (1929–30, 1937), Glas Boke (1933–35), Naši gradovi na moru (1934), Nova Evropa (1934, 1936), Faktorski glasnik (1936), Hrvatska revija (1936–37, 1941, 1943–44), Jadranska straža (1936–40), Danica (kalendar, 1938), Hrvatsko kolo (1938–43), Istra (1938), Slavonic Review (London 1938), Nastavni vjesnik (1939/40, 1942/43), Život s Crkvom (1939), Alma mater Croatica (1941/42), zborniku Naša domovina (1943) i Hrvatskom godišnjaku (1944). U međuratnom razdoblju mnogobrojnim člancima surađuje u Obzoru, Novostima, Hrvatskoj straži, Jadranskom dnevniku i Zeti, a za rata u Hrvatskom listu, Hrvatskom narodu, Novoj Hrvatskoj, Spremnosti, Deutsche Zeitung in Kroatien i Novinama.

DJELA: Moja poruka Srpskoj akademiji. Pariz 1931. — Kotor pod Mletačkom republikom. Zagreb 1934. — Kotor u drugom skadarskom ratu (1419–1423). Rad JAZU, 1937, 257, str. 133–271. — L’exemption du »tributum« dans le traité entre le roi Coloman et les Croates (1102). Bruxelles 1939. — Narodni preporod Italije, 1–2. Zagreb 1939. — Hrvatska državna i pravna povijest. Zagreb 1940, 1990². — Otkada postoji kmetstvo? Zagreb 1940. — Les pactes d’assistance entre les gouverneurs ottomans et les grands seigneurs de la Bosnie et de la Croatie depuis le XV au XVII-e siècle. V türk tarik Kongresi III seksiyon. Ankara 1959, 478–673.

LIT.: J. N. Tomić: Referat o spisu Ante Dabinovića Boka Kotorska pod Mletačkom republikom od g. 1420. do g. 1797. Godišnjak SKA, 38(1929) str. 267–337. — A. Solovjev: Grbaljski statut. Glas Boke, 2(1934) 59, str. 1–2. — N. Žic (Ž.): Anton Dabinović, Kotor pod Mletačkom republikom. Obzor, 75 (1934) 190, str. 2. — T. Mortiđija: Venecija i naši kraljevi. Antun Dabinović, Kotor pod Mletačkom republikom, I. Hrvatska revija, 8(1935) 2, str. 105–106. — I. Esih: Temelji hrvatskoga državnog prava. Obzor, 77(1937) 72, str. 1–2. — S. Marković-Štedimlija: Proučavanje Boke Kotorske. Ibid., 78(1938) 28, str. 1–2. — Set.: Značenja Anžuvinaca za Hrvatsku. Hrvatska straža, 11(1939) 161, str. 2. — S. Gašparović (St. G.): Domaće djelo o stvaranju ujedinjene Italije. Antun Dabinović, Narodni preporod Italije. I. (1815–1849) i II. (1849–1870). Obzor, 79(1939) 297, str. 2. — H. Wolf (H. W.): Narodni preporod Italije. Alma mater Croatica, 3(1939–40) 5, str. 167. — M. Dolenc: Dr. Dabinović Antun, Hrvatska državna i pravna povijest s reprodukcijama najvažnijih dokumenata i slikama. Slovenski pravnik, 55(1941) 8/12, str. 246–247. — V. Murvar: Dvije tisuće godina hrvatske povijesti. Ustaška mladež, 1(1941) 20, str. 3–4. — Z. Vinski: O djelu sveuč. prof. dra Antuna Dabinovića: Hrvatska državna i pravna povijest. Novosti, 35(1941) 37, str. 17. — I. Henneberg: Državni i pravni razvoj Hrvatske u novom svijetlu. Plava revija, 2(1941–42) 1, str. 26–31. — Isti: 3000 godina kmetstva. Ibid., 4, str. 155–156. — J. Jareb: Novi pogledi na daleku prošlost. Hrvatska revija, 15(1942) 5, str. 286–288. — I. Korsky: Dr Antun Dabinović, Od kada postoji kmetstvo. Hrvatska smotra, 10(1942) 2, str. 111–113. — R. Maixner (R. M.): Nécrologie Antun Dabinović. Annales de l’Institut Français de Zagreb, 1964–65, 16/17, str. 97–98. — J. Šidak: In memoriam. Historijski zbornik, 21–22(1968–69) str. 709. — Spomenica u povodu proslave 300-godišnjice Sveučilišta u Zagrebu, 2. Zagreb 1969. — H. Sirotković: Tričetvrt stoljeća djelovanja katedre za nacionalnu pravnu povijest na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 33(1984) 3/4, str. 399, 401–402, 405. — N. Engelsfeld: A. Dabinović, Hrvatska državna i pravna povijest s reprodukcijama najvažnijih dokumenata i slikama (pogovor). Zagreb 1990, 563–569.

Mladen Švab (1993)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

DABINOVIĆ, Antun. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 21.11.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/dabinovic-antun>.