DABOVIĆ

traži dalje ...

DABOVIĆ (Miletić), obitelj pomorskih kapetana i pomoraca iz Boke kotorske. Prema R. Kovijaniću, potječu iz Zalaza, gdje se prvi poznati odvjetak obitelji Božo u arhivskim ispravama spominje 1543. God. 1747. zabilježen je Mato Ivanov, pomorac rodom iz Kostanjice, koji je kao vođa palube plovio na brigantinu pomorskoga kapetana Blaža Đurovića iz Prčanja kada ga je napala tripolitanska gusarska fregata u blizini Drača. Napadnuti brigantin uspio je izmaknuti gusarskom brodu. Marko, pomorski kapetan iz Perasta, zapovijedajući brigantinom »L’Assure«, po nalogu austrijskih vlasti trebao je sudjelovati u progonima francuskih gusara koji su ometali pomorsku plovidbu i trgovinu te ugrožavali dalmatinsku obalu. Vicko, kapetan, istaknuo se već u doba Napoleonovih ratova. Kao časnik mletačke ratne mornarice odlikovao se teorijskim znanjem o vojnim poslovima. Austrijske vlasti postavile su ga za jednog od zapovjednika flotile za obranu Mletaka (1814). Poslije je postao i pobočnikom nadvojvode Karla. Petar, rođen u Veneciji (oko 1815), pomorac i politički emigrant, bio je od 1836. do 1857. u mletačkoj ratnoj mornarici, a od 1857. službovao u arsenalu u Veneciji i Puli. God. 1858. zapošljava se u financijskoj direkciji u Padovi, a 1860. odlazi u Ferraru i na Siciliju, gdje se pridružuje Garibaldijevu pokretu za sjedinjenje Italije. Iste ga je godine odbor u Genovi postavio za poručnika u Garibaldijevoj vojsci u Palermu. God. 1861. radio je u pomorskom arsenalu u Genovi, a potom je otišao u Torino.

LIT.: U. Valente: Emigrati dalmato-veneti a Torino. Archivio storico per la Dalmazia (Roma), 9(1934) XVII/99, str. 141–143. — P. Butorac: Boka Kotorska nakon pada Mletačke Republike do Bečkog kongresa (1797–1815). Rad JAZU, 1938, 264, str. 192, 204, 205; 265, str. 100, 102, 106, 109, 110, 116. — Đ. D. Milović: Prilog proučavanju gusarstva na Jadranu i u Sredozemlju tokom XVIII vijeka. Godišnjak Pomorskog muzeja u Kotoru, 5(1956) str. 93. — R. Kovijanić: Pomeni crnogorskih plemena u kotorskim spomenicima (XIV–XVI vijek), 1. Cetinje 1963, 103.
 
Tatjana Delibašić (1993)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

DABOVIĆ. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 9.10.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/dabovic>.