DAJHT-KRALJ, Vera

traži dalje ...

DAJHT-KRALJ, Vera (Deucht), kiparica (Zagreb, 11. XII. 1928). Kći Slavka Deuchta, tehnologa i industrijalca (osnovao i vodio ciglanu u Dugom Selu 1926–41). U Zagrebu pohađala gimnaziju, studirala 1945–50. na Akademiji likovnih umjetnosti (diplomirala u klasi F. Kršinića) i 1952. završila postdiplomski studij u specijalkama F. Kršinića i A. Augustinčića. God. 1952/53. usavršavala se na Académie des Beaux-Arts u Parizu (prof. H. Yencess), gdje prvi put izlaže 1953 (XI. Salon Populiste). Studijski povremeno boravila u više europskih zemalja. Primjenjuje različne klasične i eksperimentalne kiparske tehnike, a karakteristične su njezine kombinacije emajla i elektrolitskoga bakrenog lijeva. Oblikuje psihološke portrete, likovno rafinirane figure i reljefe (ciklusi u emajlu i bakru: Reljefi iz obiteljskog albuma, 1975; poetizirani prizori iz svakidašnjeg života, 1978, 1983). Ostvarila je nekoliko javnih spomenika i ambijentalnih skulptura (Spomenik palim borcima u Oborovu, 1958, s arhitektom A. Glunčićem; Prozor u Tkalčićevoj ul. u Zagrebu, 1991). Uspješno sudjelovala na spomeničko-ambijentalnim natječajima (I. otkupna nagrada za projekt spomenik A. Cesarcu u Zagrebu, 1973, s arhitektima Cvetanom Bajin-Bakal i A. Bakalom). Autorica je mnogih idejnih programa za uređenje unutrašnjih prostora. Posebno se afirmirala kao kiparica unikatnog nakita te vrsna crtačica. Samostalno izlagala u Zagrebu (1960, 1964, 1972/73, 1975, 1978/79, 1983, 1988/89, 1992), Brissagu u Švicarskoj (1966), Subotici (1971), Opatiji (1972, 1975), Krapini (1973, 1977), Trogiru (1973, 1977), Beogradu (1975), Pagu (1977, 1979), Osijeku (1985), Beču (1987) i Karlovcu (1991). Skupno je izlagala na mnogim izložbama, među kojima su IV Concorso internazionale del bronzetto (Padova 1961), izložbe jugoslavenskog portreta (Tuzla 1967, 1971, 1975), Mascio Angioino (Napulj 1977, II. nagrada), Originalità e validità (Ferrara 1977, nagrada), 5ème Biennale internationale des émaux (Limoges 1980), Künstlerischer Schmuck aus Jugoslawien (Mannheim 1990). Sudjelovala je u radu mnogih umjetničkih kolonija (Grožnjan 1965–72) i kiparskih simpozija (»Mermer«, Prilep 1974; »Forma prima«, Krapina 1979). Djeluje i kao likovni pedagog. — Razvila je stil osebujne figuracije, u kojem uspješno spaja oznake pučke tradicije sa suvremenim likovnim senzibilitetom. Oblikovnom izvornošću i izražajnošću te kiparskotehničkim inovacijama zauzima istaknuto mjesto u hrvatskoj likovnoj umjetnosti novijeg razdoblja.

LIT.: J. Depolo: Ljepota materijala. Vjesnik, 21(1960) 13. X, str. 8. — M. Peić: Slikovito. Večernji list, 2(1960) 14. X, str. 7. — A. Adamec: Vera Dajht-Kralj (predgovor katalogu izložbe). Opatija 1972. — V. Maleković: Umjetnički smisao ili pedanterija. Vjesnik, 34(1973) 13. VI, str. 7. — B. Pavlović: Skulpture i strukture Vere Dajht-Kralj (predgovor katalogu izložbe). Zagreb 1973. — V. Ekl: Vera Dajht-Kralj – reljefi iz obiteljskog albuma (predgovor katalogu izložbe). Zagreb 1975. — J. Škunca: Optimistička sinteza forme. Vjesnik, 36(1975) 30. XII, str. 6. — A. Zemljar: Bakar i emajl Vere Dajht-Kralj. Ibid., 39(1978) 28. II, str. 12. — E. Cvetkova: Epsko u svakidašnjem. Večernji list, 27(1983) 3–4. IX, str. 8. — V. Maleković: Obnova vlastitog izraza. Vjesnik, 44(1983) 21. IV, str. 17. — F. Mrzljak: Vera Dajht-Kralj (predgovor katalogu izložbe). Zagreb 1983. — V. Bužančić: O Veri Dajht-Kralj i o njezinom vremenu 1968/69–1988 (predgovor katalogu izložbe). Zagreb 1988. — N. Firšt: Ropkinja stvaralačke slobode. Večernji list, 32(1988) 11. IX, str. 12–13. — V. Bužančić: Crteži i skulpture Vere Dajht-Kralj (predgovor katalogu izložbe). Zagreb 1992.
 
Vlado Bužančić (1993)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

DAJHT-KRALJ, Vera. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 8.10.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/dajht-kralj-vera>.