DE FRANCESCHI, Giulio

DE FRANCESCHI, Giulio, slikar i grafičar (Rijeka, 27. I. 1856 — Gologorica kraj Pazina, 17. II. 1942). Brat Camilla, povjesničara i bibliotekara. Srednju školu pohađao u Piranu. Studirao u Accademiji di Belle Arti u Veneciji 1874–82 (prof. F. Viola, J. d’Andrea, P. Molmenti i E. de Blas); slikom ženske glave pobjeđuje 1881. u natječaju studenata za nagradu F. Salghettija Driolija. Ilustrativnim prilozima surađuje u djelu o bazilici Sv. Marka (izdavač F. Ongania). Nakon što je austrijska policija uhitila Camilla (1889), napušta Veneciju. Vrativši se zauvijek u Istru, više godina bavi se ilustriranjem djela tršćanskog pisca i izdavača G. Caprina, a 1896–1922. upravlja Obrtnom školom u Piranu, u kojoj je ujedno i učitelj crtanja. Nakon umirovljenja živio u Gologorici. Slikanjem se bavio u ranoj stvaralačkoj fazi, ostvarivši nevelik broj studija figura, pejzaža (Gologorica), žanr-prizora (Stara istarska kuhinja) i portreta (Portret oca, Portret supruge). Potom se posve posvetio grafici i crtežu. Propješačio je čitavu Julijsku krajinu, skicirajući olovkom gradiće, sela, zaseoke, antičke i srednjovjekovne spomenike te tipove pučana i seljaka. Po tim je skicama perom izrađivao realistične crteže velikog formata, koji su tehnikom cinkografije reproducirani u Caprinijevim knjigama Lagune di Grado (1890), Pianure Friulane (1892), Alpi Giulie (1895), Il Trecento a Trieste (1897) i L’Istria nobilissima (1–2, 1905–1907). Ilustrirao je također očeva i bratova djela o povijesti Istre. Većina se njegovih slika nalazi u Museo civico di storia e d’arte u Trstu. — De Franceschijevo slikarstvo ima veristička i impresionistička obilježja, a profinjen crtački opus osobitu dokumentarnu vrijednost.