DEMARIN, Mate, pedagog i pedagoški pisac (Medulin, 15. X. 1899 — Zagreb, 25. VIII. 1992). Brat pedagoga Josipa. Učiteljsku školu polazio u Arbanasima kraj Zadra (1913–19, s prekidima), u Přibramu (Češka) i Kastvu. U Zagrebu studirao pedagošku grupu predmeta na Višoj pedagoškoj školi (1924–28) te poslije filološku grupu na Filozofskom fakultetu (1945–49), gdje je 1965. doktorirao tezom Hrvatsko školstvo u Istri u doba denacionalizacije i otpora naroda za njegovo očuvanje (1918–1943). Kao učitelj službovao 1920–24. u Drenju (kraj Labina), u Svetom Lovreču (prije Diminići kraj Labina), u Gračišću (kraj Pazina) i Smoljancima (kraj Svetvinčenta). God. 1928/29. profesor je učiteljske škole u Kastvu, a 1929–40. u Gospiću. U Zagrebu je 1940/41. referent za učiteljske škole u Prosvjetnom odjelu Banovine Hrvatske, 1941–45. profesor pedagogije, psihologije i talijanskog jezika na Hrvatskom državnom konzervatoriju (Muzička akademija), 1945–61. profesor Učiteljske škole, 1961–63. profesor Pedagoške akademije u Čakovcu, od 1963. do umirovljenja 1973. profesor Pedagoške akademije u Petrinji, zatim njezin vanjski suradnik. Od 1929. dopisni, od 1931. pravi član Hrvatskoga pedagoško-književnog zbora. — U Istri počinje surađivati u Pučkom prijatelju (1921), Istarskoj riječi (1923–24) i Učiteljskom listu (1921–23, 1926), koji je izlazio u Trstu. U prvim se prilozima ponajviše bavi položajem istarskih Hrvata pod talijanskom okupacijom i staleškim pitanjima, a potom pedagoškim problemima iz školske prakse. Svoje pedagoške poglede i stručno-znanstvena proučavanja izvodi dijelom i iz nauka braće Radićâ. U kasnijim radovima prati novosti u obrazovanju, osobito programiranu nastavu i elektronske učionice. Posebno ga zanima povijest istarskog školstva i pedagogije. Pedagoške studije, rasprave, članke, sjećanja, prikaze i ocjene objavljuje u periodicima Napredak (1927–31, 1934–43), Savremena škola (1929, 1937–40), Narodna prosvjeta (1930–32, 1934–38), Građanska škola (1931–32), Učitelj (1931, 1934–36), Napredak i savremena škola (1932), Dom i škola (1934–35, 1937–39), Roditeljski list (1936–37), Nastavni vjesnik (1941–42), Sv. Cecilija (1942–44), Školske novine (1955–65, 1971–85), Novi putevi (1957), Pedagoški rad (1958, 1964–65, 1967–68, 1970, 1976, 1984), Muzika i škola (1959), Zbornik Pedagoške akademije u Petrinji (1962–72), Generacije (1966), Zbornik za historiju školstva i prosvjete (1968, 1971, 1979), Istarski mozaik (1969), Pedagogija (1969, 1977–78), Pogledi i iskustva (1974–76), Roditelji i škola (1976, 1978–79, 1981), Istra (1977, 1979–81), Život i škola (1977, 1980–81). Radove je potpisivao šiframa M. D. i M. Dm. Rad o I. Filipoviću objavio je u knjizi Učitelj učitelja (Zagreb 1974), o M. Baloti u zborniku Susreti na dragom kamenu (Pula 1978), a o pedagoškim kretanjima u Hrvatskoj u knjizi Stota obljetnica II opće hrvatske učiteljske skupštine (Zagreb 1976). Deset je godina vodio akciju za suzbijanje nepismenosti na području Like u organizaciji Hrvatske seljačke sloge. Bio je suradnik Enciklopedijskog rječnika pedagogije Matice hrvatske. Republičku nagradu za životno djelo »Ivan Filipović« dobio je 1970.
DJELA: Idejne komponente radne škole. Zagreb 1936. — Ideje Stjepana Radića o reformi školstva. Zagreb 1939. — Praktični primjeri radne obuke. Zagreb 1939. — Poglavlja iz estetike. Zagreb 1942. — Metodika početnog čitanja i pisanja. Zagreb 1952. — Hrvatsko školstvo u Istri između dva svjetska rata. Sisak 1972. — Programirana nastava iz gramatike za III razred osnovne škole. Zagreb 1977. — Programirana nastava iz gramatike za IV razred osnovne škole. Zagreb 1977. — Hrvatsko školstvo u Istri. Pregled razvoja 1818–1918. Zagreb 1978. — Pedagog i njegov svijet. Zagreb 1989.
LIT.: M. Vunić: Mate Demarin, Idejne komponente radne škole. Hrvatska straža, 8(1936) 295, str. 8. — M. Božičević: Mate Demarin, »Idejne komponente radne škole«. Hrvatska smotra, 5(1937) 7, str. 418–420. — mtr.: Jedna korisna knjiga iz pedagoške prakse. »Praktični primjeri radne obuke« od Mate Demarina. Jutarnji list, 28(1939) 9992, str. 12. — J. Barković (J. B.): Odlazak profesora g. Mate Demarina. Lička sloga, 7(1940) 5/6, str. 6. — J. Demarin: Građa za povijest pedagogije Hrvata, Srba i Slovenaca. Zagreb 1940, 21–22. — I. Esih: »Ideje Stjepana Radića o reformi školstva«. Uz novu studiju profesora Demarina. Novosti, 34(1940) 275, str. 14. — I. Kozarčanin (I. K.): Praktični primjeri radne obuke. Hrvatski dnevnik, 5(1940) 22. II, str. 12. — Povijest školstva i pedagogije u Hrvatskoj. Zagreb 1958. — I. Bubalo: Značajni doprinos povijesti pedagogije i školstva u Istri. Glas Istre, 23(1966) 11. III, str. 7. — M. Božičević: Hrvatsko školstvo u Istri između dva svjetska rata. Pedagoški rad, 27(1972) 7/8, str. 395–396. — M. Petrović: Popis radova Mate Demarina. Zbornik Pedagoške akademije u Petrinji 1962–1972. Petrinja 1972, 167–174. — Z. Šešo: Hrvatsko školstvo u Istri između dva svjetska rata. Zbornik za historiju školstva i prosvjete, 1972–73, 7, str. 240–242. — M. Božičević: Mate Demarin, Hrvatsko školstvo u Istri – pregled razvoja 1818–1918. Život i škola, 27(1978) 9/10, str. 544–546. — J. Jernej (J. J.): Scolarizzazione croata in Istria. Panorama, 27(1978) 22, str. 36. — I. Mihovilović: Hrvatsko školstvo u Istri. Vjesnik, 39(1978) 19. VII, str. 7. — Isti (I. M.): Jezik u programiranoj nastavi. Ibid., 26, IV, str. 10. — A. Bežen: Humanost je osnova pedagoškog poziva. Školske novine, 30(1979) 13. XI, str. 16. — Isti: Život posvećen pedagogiji. Vjesnik, 40(1979) 3. XII, str. 6. — M. Despot: Hrvatsko školstvo u Istri – pregled razvoja 1818–1918. Časopis za suvremenu povijest, 11(1979) 2/3, str. 168–169. — N. Kujundžić: Škole su nas održale. Mate Demarin, Hrvatsko školstvo u Istri. Istra, 17(1979) 1/2, str. 120–122. — D. Rosandić: Plodovi trajne angažiranosti. Pedagoški rad, 34(1979) 9/10, str. 501–503. — J. Štraus: Hrvatsko školstvo u Istri. Pedagogika (Praha), 29(1979) 2, str. 209–210. — A. Vovko: Mate Demarin, Hrvatsko školstvo u Istri. Pregled razvoja 1818–1918. Zbornik za historiju školstva i prosvjete, 1979, 12, str. 176–178. — L. Vale: Kazivanje prof. dra Mate Demarina o prvom učiteljskom mjestu u Drenju, Diminićima... i hrvatskom školstvu između dva rata. Labinska komuna, 1983, 5. XI, str. 7. — S. Jakopović: Pokret radne škole u Hrvatskoj. Zagreb 1984. — Lj. Šišara: Prof. dr Mate Demarin. Odgoj i obrazovanje, 3(1984) 7, str. 50–53. — A. Crnobori: O životu i radu Mate Demarina (s bibliografijom). Radovi Pedagoškog fakulteta u Rijeci, 1985, 5, str. 86–111. — H. Karčić: Mate Demarin – od škole rada do programirane nastave. Ibid., str. 113–121. — R. Radošević: Odgovornost pred pokoljenjima. Glas Istre, 42(1985) 12–13. X, str. 8. — B. Pleše: Za materinsku riječ. Vjesnik, 49(1989) 16. X, str. 9. — A. Selak: Najteže je biti čovjek. Školske novine, 40(1989) 39/40, str. 8. — V. Spĕváček: 90 let Mate Demarina. Pedagogika, 40(1990) 1, str. 115–116. — D. Tumpić: Istarska emigracija. Zagreb 1991. — M. Gabelica i dr.: Dr. Mate Demarin (1899–1992). Školske novine, 43(1992) 27, str. 10.
Branko Pleše (1993)
