DEMETROVIĆ, Eugen

DEMETROVIĆ, Eugen, novinar, izdavač i političar (Jastrebarsko, 6. II. 1880 — Zagreb, 4. IV. 1934). Podrijetlom je iz srednjoimućne plemićke obitelji. U zagrebačkom plemićkom konviktu završio niže razrede gimnazije i potom upisao trgovačku akademiju; školovanje završio u Pragu i Beču. Nakratko radio u Bosanskoj Dubici, a od 1902. nastanio se u Zagrebu te ušao u politiku i otpočeo novinarsku karijeru. Prvi put javlja se u listu Pobratim 1898, u kojem je objavio nekoliko priloga, 1901. pokrenuo je socijalistički list za seljaštvo Narodna volja. God. 1903. priklanja se narodnom pokretu. Poznanstvo s nekim slobodnim zidarima, okupljenim u društvu Slobodnih mislilaca, omogućilo mu je dodir i s političarima iz tog kruga. S bratom Jurjem i skupinom mladih intelektualaca 1904. pokreće literarno-politički časopis Naša snaga. Braća su 1905. pristupila Socijaldemokratskoj stranci te ubrzo postali urednicima njezina glavnog lista Slobodna riječ. Uz pomoć sredstava Socijaldemokratske stranke 1909. kupuje tiskaru, koju organizira kao dioničko društvo u suvlasništvu s Glavnim odborom stranke, ali se to suvlasništvo nakon dvije godine raspalo. Uredio je socijalistički Crveni kalendar (1909. i 1910). Bio je i predsjednik socijalističkoga pjevačkog društva »Jednakost« u Zagrebu (1909). Tijekom I. svjetskog rata napušta socijalistički pokret i prihvaća uredništvo dnevnika Jutarnji list (1916), priklanja se novim političkim smjerovima i nakon stvaranja Kraljevine SHS, zajedno s bratom Jurjem, prilazi demokratima i liberalima te, zanesen gospodarskom konjunkturom prvih poratnih godina, uglavnom slijedi političke skupine na vlasti. On je u hrvatsko novinstvo unio nove, »američke«, senzacionalističke tendencije. Prvi je uveo rubrike sport i gospodarske vijesti te je njima i senzacionalističkim člancima Jutarnji list učinio najtiražnijim zagrebačkim dnevnikom. Skupivši kapital, uspio je kupiti dionice jedne stare tiskare, reorganizirao je i pod imenom »Tipografija d. d.« razvio u jedan od najvećih hrvatskih i jugoslavenskih grafičkih zavoda tog vremena. Do 1926. bio je njezinim generalnim ravnateljem. Bavio se također gospodarskim pothvatima i transakcijama u duhu tadašnjih inflacionističkih gospodarskih prilika, ali 1926. doživljuje slom. God. 1927, uz pomoć poduzetnika T. Schlegela, postaje zakratko redaktor i suvlasnik Morgenblatta i Jugoslavenskog Lloyda. Izdavačke poslove pokušava obnoviti i 1930. te pokreće komercijalni ilustrirani tjednik Zora i stručni list Kurir, ali u uvjetima poslovanja postkriznog razdoblja i recesije, unatoč priklanjanju brata Jurja Aleksandrovu režimu doživljuje neuspjeh. Na poč. 1930-ih pokušao je organizirati seosko gospodarstvo za serijski uzgoj pilića, ali ni u tome nije uspio. — Pisao je razmjerno malo, uglavnom o gospodarskim pitanjima, i to prije I. svjetskog rata u listovima Konobarski vjesnik, 1. svibanj, Svjetlo, Sloboda, Svibanjski spis, Slobodna misao, Svibanj, Gutenberg i Slobodna riječ, a nakon rata u Privredničkoj riječi, Morgenblattu, Jugoslavenskom Lloydu, Zori, Jutarnjem listu, Pekaru i Kuriru. D. je bio jedan od najspretnijih novinarskih organizatora u Zagrebu. U novinstvo je unio komercijalizam i ugađajući sklonostima širokih čitateljskih slojeva njim se služio kao instrumentom djelovanja na javnost podupirući beogradsku politiku. Uređujući Slobodnu riječ, prvi je u predratno hrvatsko novinstvo unio socijalnu komponentu, a u poratnim je godinama, uvevši nov i moderan način uređivanja dnevnika s raznovrsnim stalnim rubrikama, postavio temelj modelu uređivanja dnevnih novina, koji je dugo primjenjivan u hrvatskom novinstvu.