DESNICA, Uroš

DESNICA, Uroš, političar (Obrovac, 28. VIII. 1874 — Split, 13. VII. 1941). Brat Boška, povjesničara i publicista. Gimnaziju završio 1892. u Zadru. Nakon završenih pravnih studija u Beču 1900, otvorio odvjetničku kancelariju u Zadru, gdje je radio do kraja I. svjetskog rata. U političkom životu Dalmacije djelovao kao član Srpske stranke. Sudjelovao 1905. u donošenju Zadarske rezolucije. Nakon što je Austro-Ugarska proglasila aneksiju Bosne i Hercegovine, za aneksijske krize 1908/09. u talijanskom časopisu L’Italia all’estero pisao protiv aneksije. Za I. svjetskog rata bio interniran u Italiji, gdje je došao u dodir sa socijalističkim političarom L. Bissolatijem i surađivao u listovima Il Lavoratore i L’Umanità. Vrativši se u Zadar, bio potpredsjednikom Jugoslavenske čitaonice (do 1918. Hrvatska čitaonica), fungirao kao izdavač Našeg lista (1919–20) i istupao protiv talijanske okupacije Dalmacije, osobito 1919. člancima u Narodnom listu (Pisma sa Zrmanje). God. 1920. ponovno uhićen kao talac i naposljetku se preselio u Split. U Kraljevini SHS neko vrijeme bio predsjednikom Dalmatinske vlade i zastupnikom u Narodnoj skupštini, a nakon proglašenja šestosiječanjske diktature kralja Aleksandra senatorom. Također bio dugogodišnji predsjednik splitske podružnice Srpske banke d. d. u Zagrebu. Pripadao je Narodnoj radikalnoj stranci, zastupajući ideje narodnog unitarizma, centralizma i velikosrpskog hegemonizma. S tih je pozicija istupao te pisao o suvremenim političkim prilikama u državi, napose u Dalmaciji, te o više suvremenih političara, osobito žestoko napadajući S. Radića (Srpski književni glasnik, 1922; Država, 1924–29, 1938–39; Istina, 1924; Radikalski glasnik, 1924; Radikalska misao, 1927; Vreme, 1928; Kritika, 1930; Politika, 1932; Magazin sjeverne Dalmacije, 1934–35. Dosta je pisao i o agrarnoj reformi, također u duhu svojih političkih shvaćanja (Narodni list, 1920; Novi život, 1921; Naša zemlja, 1922; Novo doba, 1922; Država, 1925–28; Politika, 1928; Mjesečnik Pravničkog društva, 1931). Na početku II. svjetskog rata i talijanske okupacije Dalmacije 1941. sa svojih se velikosrpskih pozicija pridružuje četničkoj akciji Nike Novakovića Longa radi talijanske okupacije svih područja na tromeđi Like, Bosne i Dalmacije gdje žive Srbi.

LIT.: Srbi na Primorju i aneksija BiH. Knin 1908, 7, 12. — Dr. Uroš Desnica. San Marco, 1(1941) 14. VII. — Đ. Stanisavljević: Pojava i razvitak četničkog pokreta u Hrvatskoj 1941–1942. Istorija XX veka. Zbornik radova, 1962, 4, str. 18–19. — A. Artić: Prilike u Zadru od 1918–1941. Zadar. Zbornik. Zagreb 1964, 307, 310, 311, 312. — V. Maštrović: Hrvatska društva u Zadru (1848–1920). Ibid., str. 475. — S. Kvesić: Dalmacija u NOB. Split 1979, 104.