DESNICA, Vladimir, političar (Obrovac, 1850 — Obrovac, 31. I. 1922). Talijansku gimnaziju pohađao u Zadru; studij medicine započeo u Bologni, ali ga je na drugoj godini prekinuo, jer je zbog bolesti oca Danila, obrovačkog posjednika i trgovca, morao preuzeti upravljanje posjedom. God. 1871. oženio se Olgom Janković, kćeri I. Dede Jankovića. Kao veleposjednik i poduzetnik posebnu je pozornost posvećivao usavršavanju tehničkih sredstava i postupaka u poljodjelstvu i stočarstvu, a na gospodarskim su izložbama njegovi proizvodi više puta nagrađivani. Načelnik je Obrovca 1882–1912. te je radio na unapređivanju gospodarstva obrovačkog područja. Zarana se uključio u politički i kulturni rad, održavao veze s omladinskim pokretom u Vojvodini i Srbiji te surađivao s istaknutim srpskim političarima i kulturnim djelatnicima u Dalmaciji (S. Matavulj, L. Tomanović, S. Bjelanović). Bio je član obrovačkog Odbora za pomoć ustanicima u Bosni i Hercegovini te je tijekom 1875–78. organizirao slanje oružja, hrane i novčane potpore. God. 1889. podupirao tzv. Zadarski kompromis o zajedničkom istupu zastupnika hrvatskih i srpskih stranaka u Dalmatinskom saboru i Carevinskom vijeću. Zadarsku rezoluciju srpskih političara Dalmacije potpisuje 1905, a 1906. sudjeluje na pretkonferenciji hrvatskih i srpskih delegata u Rijeci. Djelatan je u kulturnom životu Srba sjeverne Dalmacije. God. 1879. ulazi u inicijativni odbor za pokretanje Srpskog lista (osnovan 1880), 1903. djeluje uz skupinu srpskih političara oko N. Milaša i lista Primorski srpski list, a sa sinovima Urošem i Boškom iste godine pokreće Novi srpski list. Odlikovan je srpskim Ordenom Takovskoga krsta i crnogorskim Redom kneza Danila, a 1898. imenovan je vitezom Reda Franje Josipa I. Za I. svjetskog rata ne djeluje politički. Ostavio je bogatu arhivsku zbirku, u kojoj je sačuvana korespondencija iz bosanskohercegovačkog ustanka. Zbirku je 1957. od njegove unuke Olge otkupio Muzej Srba u Hrvatskoj u Zagrebu, i čuva se u Hrvatskom povijesnom muzeju.
LIT.: L. Bakotić: Srpski narod u Dalmaciji od pada Mletačke Republike do ujedinjenja. Beograd 1939, 143, 149. — D. Foretić: Borba za ponarođivanje općina u Dalmaciji. Hrvatski narodni preporod u Dalmaciji i Istri (zbornik). Zagreb 1969, 151. — H. Ćurić: Arhivska zbirka Vladimira Desnice. Prilozi radu obrovačkog odbora ustanku u BiH 1875–1878. Sarajevo 1971. — K. Milutinović: Vojvodina i Dalmacija 1760–1914. Novi Sad 1973, 229–231, 240, 279, 303, 341, 370–371. — Isti: Srpsko-hrvatsko pitanje u Dalmaciji, Dubrovniku i Boki 1888. Istorijski glasnik, 1981, 1/2, str. 10. — Isti: Dvije faze u političkom razvoju Save Bjelanovića (u: Benkovački kraj kroz vjekove, 1. Benkovac—Zadar 1987, 239). — R. Petrović: Benkovački kraj u nacionalno-političkim borbama u doba narodnog preporoda u Dalmaciji (1860–1880). (Ibid., str. 221). — J. Grabovac: Dalmacija u oslobodilačkom pokretu hercegovačko-bosanske raje (1875–78). Split 1991, 57, 68, 221–222.
Lovorka Čoralić (1993)
