DIMITRIJEVIĆ, Stojan, arheolog (Horgoš-Kamaraš kraj Sente, 11. VIII. 1928 — Zagreb, 13. XII. 1981). Gimnaziju završio u Vinkovcima 1947, arheologiju diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1952. Od 1954. bio asistent za arheologiju na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, od 1961. docent, od 1968. izvanredni te od 1975. redoviti profesor. God. 1959. doktorirao na zagrebačkom Filozofskom fakultetu temom Problem neolita u Slavoniji i Srijemu. God. 1979. predavao kao gostujući profesor u Heidelbergu u Institutu za prapovijesnu arheologiju. Proučavao prapovijesne kulture u sjevernoj Hrvatskoj i Slavoniji. Iskapao arheološke lokalitete Sopot (kraj Vinkovaca), Bapska, Otok kraj Vinkovaca, Vinkovci, Klokočevik, Orolik, Brezovljani, Malo Korenovo, Vučedol, Lasinje, Borinci (kraj Vinkovaca), Kaniška Iva i dr. te razriješio pitanje geneze i razvoja neolitičkih i eneolitičkih kultura u sjevernoj Hrvatskoj, utvrdivši njihov međusobni odnos te odnos prema drugim kulturama u jugoistočnoj i srednjoj Europi. Uveo je u hrvatsku i europsku arheologiju nekoliko naziva za novootkrivene i identificirane arheološke kulture (lasinjska, retz-gayarska, vinkovačka i dr.). Sastavio relativnu i apsolutnu kronologiju badenske i vučedolske kulture, osvijetlio podrijetlo sopotsko-lengyelske kulture i tako uključio taj dio dotad slabo istražene sjeverne Hrvatske u europsku arheologiju. Rezultate istraživanja objavio je u znanstvenim časopisima u zemlji i inozemstvu Arheološki vestnik (1956–57), Zbornik Matice srpske (1956), Arheološki radovi i rasprave (1962), Germania (Mainz 1982) i dr. Autor je priloga i u velikom sintetskom djelu Praistorija jugoslavenskih zemalja, 2–3 (Sarajevo 1979). Bio je član Deutsches Archaeologisches Institut u Berlinu. Bavio se također umjetničkom fotografijom te dobio priznanja na domaćim (Beograd 1957, Split 1967, Zagreb, Petrinja 1971) i inozemnim (Bordeaux 1958, Modena 1960, Leuven 1965) izložbama. Pisao kritičke prikaze o filmu, baletu i operi u Telegramu, Prologu, Životu umjetnosti i Spotu. Potkraj života pisao drame, koje su ostale u rukopisu.
DJELA: Prilog daljem upoznavanju vučedolske kulture. Opuscula archaeologica, 1(1956) str. 5–49. — Problem neolita i eneolita u sjeverozapadnoj Jugoslaviji. Ibid., 5(1961) str. 7–78. — Rezultati arheoloških iskopavanja na području Vinkovačkog muzeja od 1957–1965 (u: 20 godina Muzeja Vinkovci. Vinkovci 1966, 35–99). — Die Ljubljana-Kultur. Archaeologia Iugoslavica, 8(1967) str. 1–25. — Sopotsko-lenđelska kultura. Zagreb 1968. — Starčevačka kultura u slavonsko-srijemskom prostoru i problem prijelaza starijeg u srednji neolit u srpskom i hrvatskom Podunavlju (u: Simpozij Neolit i eneolit u Slavoniji. Vukovar 1969, 7–84). — Neolit u Slavoniji i Srijemu (u: Prvi znanstveni sabor Slavonije i Baranje. Osijek 1970, 23–60). — Problem stupnjevanja starčevačke kulture s posebnim obzirom na doprinos južnopanonskih nalazišta rješavanju ovog problema (u: Počeci ranih zemljoradničkih kultura u Vojvodini i srpskom Podunavlju. Beograd 1974, 59–121). — Idoloplastika u lasinjskoj kulturi. Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja, 13(1976) str. 59–83. — Zur Frage der Genese und der Gliederung der Vučedoler Kultur in den Zwischenstromlande Donau—Drau—Sawe. Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, S III, 10–11(1977–78) str. 1–84. — Arheološka topografija i izbor arheoloških nalaza s vinkovačkog tla (u: Corolla memoriae Iosepho Brunšmid dicata. Vinkovci 1979, 133–200, 269–282).
LIT.: B. Jovanović: Stojan Dimitrijević, Sopotsko-lenđelska kultura ... Starinar, 23(1972) str. 153–157. — N. Majnarić-Pandžić: Neumorni istraživač. U spomen dru Stojanu Dimitrijeviću (1928–1981). Oko, 10(1981) 21. I — 4. II, str. 3. — Ista: Stojan Dimitrijević (11. VIII 1928 — 13. XII 1981). Obavijesti Hrvatskog arheološkog društva, 13(1981) 4, str. 13–15. — R. Drechsler-Bižić: Prof. dr Stojan Dimitrijević. Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, 15(1982) str. 279–280. — F. Leben: Stojan Dimitrijević (1928–1981) (s bibliografijom). Arheološki vestnik, 33 (1982) str. 517–520.
Anđelka Stipčević-Despotović (1993)
