DIVNIĆ, Frano (Francesco Difnico), izdavač, pjesnik i prevoditelj (Šibenik, oko 1550 — Šibenik, 12. VII. 1621). Bio je ugledan i imućan te sudjelovao u javnom životu rodnoga grada. Odlukom šibenskoga Velikog vijeća od 29. IV. 1607. povjeren mu je pregled rukopisa i rad na tiskanju gradskog Statuta; on se sam ponudio za taj posao i posudio općini potrebna sredstva. Statut je tiskan u Veneciji 1608 (Volumen Statutorum, legum et reformationum civitatis Sibenici; prijevod na hrvatski u Šibeniku 1982). Njegov sin, arhiđakon, kanonik i pisac Ivan Krstitelj u svojoj oporuci iz 1637. određuje nasljednicima da tiskaju jedno djelo M. Marulića, koje je D. preveo na hrvatski. Prijevod nije objavljen, a rukopis je izgubljen. Kada se J. Baraković spremao izdati svoje djelo Vila Slovinka, rukopis je poslao Frani s molbom da ga pregleda i popravi ako treba. O tome govori Barakovićeva pjesnička poslanica Gospodinu Francisku Difniczhiu Vlastelinu Scibenskomu Giuray Barakovicch Pisam od prafglia, koju je objelodanio na kraju svoga djela (tiskana u Veneciji 1614) zajedno s pjesmom kojom mu je D. odgovorio Odgovor Pisniku. To je ujedno i jedini poznati Franin pjesmotvor. Šibenski povjesničar D. Zavorović posvetio mu je svoje djelo Trattato sopra le cose di Sebenico (rkp. iz XVI. st., Arhiv HAZU u Zagrebu). Dne 30. X. 1600. sklopio je ugovor s klesarom i graditeljem Antunom Marušićem rečenim Lisicarićem o gradnji crkve u Betini na otoku Murteru i tako utemeljio tamošnju župnu crkvu Sv. Frane, koja se gradila do 1608. Oporukom iz 1620. ostavlja sredstva za izradbu svetohraništa, a onom iz 1621. za kupnju vinograda da nosi prihod kapelanu te iste crkve, koje je donator bila i njegova druga žena Jeronima, rođ. Mišić. Pokopan je u šibenskoj katedrali Sv. Jakova.
LIT.: J. Baraković: Vila Slovinka. Venetia 1682³, 260–261. — F. A. Galvani: Il Re d’armi di Sebenico, 1. Venezia 1884, 86. — I. Kukuljević Sakcinski: Glasoviti Hrvati prošlih vjekova. Zagreb 1886, 128. — (V. Miagostovich): La Famiglia de Difnico. Il Nuovo cronista di Sebenico (Trieste), 3(1895) str. 71. — P. Kolendić: Baraković i njegovi poznanici u Šibeniku. Prvi izvještaj Ć. k. državne reformne realne gimnazije u Šibeniku, 1913–14, str. 9, 18–19, 23–27, 37. — K. Stošić: Galerija uglednih Šibenčana. Šibenik 1936, 20. — Isti: Sela šibenskoga kotara. Šibenik 1941, 222–223. — S. Grubišić: Šibenik kroz stoljeća. Šibenik 1974, 83, 92–93. — Z. Herkov: O šibenskom statutu (u: Knjiga statuta zakona i reformacija grada Šibenika. Šibenik 1982, 354). — M. Franičević: Povijest hrvatske renesansne književnosti. Zagreb 1983, 54, 59, 109, 679, 699, 704.
Duško Kečkemet i Tatjana Radauš (1993)
