ĐURĐEVIĆ, Vasa

ĐURĐEVIĆ, Vasa (Gjurgjević), odvjetnik i političar (Osijek, 20. IX. 1841 — Beč, 26. XII. 1915). Gimnaziju završio u Osijeku, a pravne znanosti u Pešti kao stipendist Tekelijanuma. Prvo je profesor u novosadskoj gimnaziji, gdje je držao i javna predavanja, od kojih su neka tiskana u Srpskom omladinskom kalendaru. Surađivao i u Zastavi. Vrativši se u Osijek, odvjetnički je kandidat, ali ubrzo postaje odvjetnikom, a zatim i kraljevskim javnim bilježnikom. Postao je poznat po obranama u kaznenim postupcima. U Osijeku se od 1869. počeo baviti i političkom djelatnošću kao član srpskoga narodno-crkvenog sabora u Srijemskim Karlovcima, u kojem je sudjelovao pri stvaranju srpskih narodno-crkvenih uredaba. Za zastupnika u Hrvatskom saboru izabran u Dalju 1875, a tri godine potom ušao i u zajednički ugarsko-hrvatski sabor. Poslije mu je, sve do sloma Khuenove Narodne stranke (1906), izborna jedinica bio kotar Irig u Srijemu. Prvim potpredsjednikom Hrvatskog sabora izabran 1884, a predsjednikom 1893. i 1899. Njegov govor izrečen prigodom adresne debate u Saboru 1897. tiskan je u Zagrebu. Pišući o temama koje su ga zaokupljale u politici, surađivao u listovima Die Drau, Narodna obrana i Dnevni list. Budući da na izborima 1906. nije izabran u Sabor, povukao se iz političkog života, a ubrzo je napustio i odvjetničku djelatnost te se preselio u Bjelovar. — U političkom životu Đ. je zastupao srpske interese u Hrvatskoj i Slavoniji, bio je pobornik srpske narodno-crkvene autonomije i srpskih crkvenih škola te upotrebe ćirilice, ali je, u skladu s Vladinom politikom, prihvaćao i odluke koje nisu odgovarale opoziciji oko Srpske samostalne stranke i Srbobrana, pa je na stranicama tog lista često bio optuživan za izdaju srpstva, da je »čovjek bez političkog uvjerenja« i sl.