DOBRONIĆ, Lelja

traži dalje ...

DOBRONIĆ, Lelja, povjesničar umjetnosti (Zagreb, 19. IV. 1920). Kći skladatelja Antuna, supruga filozofa  P. Vuk-Pavlovića. U Zagrebu je 1939. završila klasičnu gimnaziju, diplomirala 1943. na Filozofskom fakultetu (povijest umjetnosti i kulture s klasičnom arheologijom, nacionalna i opća povijest) te doktorirala 1946. disertacijom o umjetnosti kovanog željeza u sjevernoj Hrvatskoj. God. 1944–48. kustos je Gradske gipsoteke, 1948–62. kustos, od 1957. znanstveni suradnik Muzeja grada Zagreba, a 1962–66. znanstveni suradnik Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture i Muzejskoga dokumentacijskog centra u Zagrebu. Od 1967. do umirovljenja 1980. bila je direktor Povijesnog muzeja Hrvatske (od 1967. viši znanstveni suradnik, od 1973. znanstveni savjetnik). Predavala na postdiplomskom studiju pomoćnih povijesnih znanosti Filozofskog fakulteta u Zadru (1970–80). Jedan je od pokretača i glavni urednik Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske (1952–65), suradnik Instituta za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu te suradnik i član uredništva likovnih enciklopedija Leksikografskog zavoda »M. Krleža«. — U arhivima i na terenu proučava povijest Zagreba, posebno njegove arhitekture i urbanizma. Istražila mnoga pitanja gradnje grada (Kaptol, Gornji grad) i njegovih graditelja (M. Leonhart, I. Either, B. Felbinger, M. Strohmayer, L. Pfeiffenberger, F. Klein, J. Jambrišak, I. Plochberger, L. Hönigsberg i J. Deutsch), vezâ između arhitekture Beča i Zagreba (Der Aufbau, Beč 1962, 8), urbane kulture u zagrebačkoj sredini (podgrađa u XVII. i XVIII. st.; periferija grada, ljetnikovci, radnička naselja, vrtovi i parkovi u XIX. st.), povijesne topografije posjeda Zagrebačke biskupije i Kaptola te povijesti nestalih redova — templara, ivanovaca, sepulkralaca, augustinaca. Objavila prvi prikaz muzeja u Hrvatskoj (Museum, UNESCO, Pariz, 1952). Znanstvene i stručne radove objavljuje u publikacijama Muzeji (1949–50, 1952–53, 1963), Arhitektura (1950–51, 1953, 1973), Rad JAZU (1951–52, 1984), Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske (1952–57, 1962–64, 1966), Čovjek i prostor (1954 –55, 1957, 1962–63, 1966–67, 1969, 1973, 1977–78, 1980–81, 1988), Historijski zbornik (1955), Tkalčićev zbornik (1955), Iz starog i novog Zagreba (1957, 1960, 1963, 1968, 1974, 1984), Zbornik zagrebačke Klasične gimnazije 1607–1957 (Zagreb 1957), Zbornik Muzeja primenjene umetnosti (1958, 1962, 1966), Hortikultura (1965, 1987), Kaj (1975, 1986–87), Senjski zbornik (1975), Gunjačin zbornik (1980), Kulturna baština (1983), Peristil (1983, 1986, 1988–89), Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena (1983), Croatica Christiana periodica (1984, 1987), Crosier Heritage (Onamia-Agana, SAD, 1985, 1987), Virovitički zbornik 1234–1984 (Virovitica 1986), Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske (1987), De cultu Mariano saeculis XVII–XVIII (Rim 1988, 6), Mundi melioris origo (1988), Podravski zbornik (1988), Radovi Instituta za povijest umjetnosti (1988–89), Rasprave i građa za povijest znanosti (1989, 5), Štovanje Bogorodice u Hrvata u XIX i XX stoljeću (Zagreb 1990) i dr. Nastavila objavljivati zbirku izvora za zagrebačku povijest (koju su od 1889. izdavali I. K. Tkalčić i E. Laszowski) u seriji Monumenta historica civitatis Zagrabiae (Povijesni spomenici grada Zagreba): sv. 18 (1949, s E. Laszowskim), 19 (1953), 20 (1971), 21 (1975) i 22 (1992). God. 1969. dobila je Nagradu grada Zagreba, a 1987. Nagradu »Pavao Ritter Vitezović« za životno djelo.

DJELA: Topografija zemljišnih posjeda zagrebačkih biskupa prema ispravi kralja Emerika iz god. 1201. Rad JAZU, 1951, 283, str. 245–318. — Topografija zemljišnih posjeda zagrebačkog Kaptola prema izvorima XIII. i XIV. stoljeća. Ibid., 1952, 286, str. 171–256. — Stare numeracije kuća u Zagrebu. Zagreb 1959. — Zagrebački graditelj Janko Jambrišak. Zagreb 1959. — Stari planovi Zagreba. Zagreb 1961. — Zaboravljeni zagrebački graditelji. Zagreb 1962. — Zagrebački arhitekti Hönigsberg i Deutsch. Zagreb 1965. — Zagrebački Gornji grad nekad i danas. Zagreb 1967, 1983². — Bartol Felbinger i zagrebački graditelji njegova doba. Zagreb 1971. — Dvorac Golubovec. Zagreb 1972. — Palača Povijesnog muzeja Hrvatske. Zagreb 1972. — Zagreb — povijesne i umjetničke znamenitosti. Zagreb 1974. — Po starom Moravču. Zagreb 1979. — Graditelji i izgradnja Zagreba u doba historijskih stilova. Zagreb 1983. — Posjedi i sjedišta templara, ivanovaca i sepulkralaca u Hrvatskoj. Rad JAZU, 1984, knj. 406. — Regularni kanonici sv. Groba jeruzalemskog u Hrvatskoj. Croatica Christiana periodica, 8(1984) 14, str. 1–36. — Viteški redovi u Hrvatskoj. Zagreb 1984. — Zagreb. Zagreb 1985. — The Military Orders in Croatia (u: The Meeting of Two Worlds. Kalamazoo, Michigan, 1986). — Zagrebački Kaptol i Gornji grad nekad i danas. Zagreb 1986, 1988³ (1988²!). — Bedenica — župa Svih svetih. Bedenica 1987. — Nova Ves — povijesni dio Zagreba. Starine, 1987, 60, str. 1–43. — Zagrebačka biskupska tvrđa. Zagreb 1988, 1991². — Biskupski i kaptolski Zagreb. Zagreb 1991. — Slobodni i Kraljevski grad Zagreb. Zagreb 1992. — Renesansa u Zagrebu. Zagreb 1993.
 
LIT.: M. S.: Povijesni spomenici grada Zagreba. Narodni list, 9(1953) 31. X, str. 4. — F. Buntak: »Stare numeracije kuća u Zagrebu« od Dr. L. Dobronić. Vjesnik, 21(1960) 1. IV (4. izd.), str. 4. — V. Maleković: Predgovor za jednu anonimnu arhitekturu. Ibid., 27(1966) 5. III, str. 4. — E. Cvetkova (E. C.): Nije star kako se mislilo... Večernji list, 9 (1967) 4. XI, str. 8. — V. Maleković (V. M.): Felbinger vraćen samom sebi. Vjesnik, 33(1972) 25. I, str. 8. — I. Maroević: O Felbingeru i njegovu vremenu. Život umjetnosti, 1973, 19/20, str. 114–125. — M. Škiljan: Izvori za povijest Zagreba. Vjesnik, 37(1976) 6. IV, str. 12. — M. Babić: Zagrebački graditelji. Danas, 2(1983) 68, str. 56–57. — A. Horvat: Lelja Dobronić, Posjedi i sjedišta templara, ivanovaca i sepulkralaca u Hrvatskoj. Vijesti JAZU, 5(1984) 12, str. 31–32. — Đ. Cvitanović: Lelja Dobronić, »Graditelji i izgradnja Zagreba u doba historijskih stilova«. Arhitektura, 37–38 (1984–85) 189/195, str. 3. — A. Abramović: Doprinos hrvatskoj povijesti. Naša knjiga, 1985, 13/14, str. 55–56. — S. Knežević: U počast Lelji Dobronić (s bibliografijom). Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske, 35(1986) 3/4, str. 31–32. — S. Šterk: Zagrebački Kaptol i njegova problematika. Ibid., str. 33–35. — B. Žganjer: Zgovorni dokumenti preteklosti. Večer, 42(1986) 19. XI, str. 14. — Svečanost dodjela Nagrade »Pavao Ritter Vitezović«. Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske, 36(1987) 3/4, str. 18. — E. Cvetkova: Kurije jedinstvene u svijetu. Večernji list, 32(1988) 2. IV, str. 13. — S. Kožul: Zagrebačka biskupska tvrđa. Službeni vjesnik Nadbiskupije zagrebačke, 76(1989) 4, str. 105–106. — M. Hribar: Kulturna baština — naša legitimacija. Kana, 21 (1990) 7/8, str. 18. — I. Karaman: L. Dobronić, Biskupski i kaptolski Zagreb. Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, 1992, 25, str. 274–277.
 
Božena Šurina (1993)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

DOBRONIĆ, Lelja. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 26.12.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/dobronic-lelja>.