DOBROVIĆ, Juraj, slikar i grafičar (Jelsa, 29. I. 1928). U Zagrebu završio studije ekonomije 1956. i povijesti umjetnosti (1961). God. 1962. potpuno se posvećuje likovnoj umjetnosti. Živi i radi u Zagrebu. Pripada skupini umjetnika koji su početkom 1960-ih nastavili tradiciju geometrijske apstrakcije zagrebačkoga kruga utemeljena djelovanjem grupe Exat 51. U ciklusu reljefa pod zajedničkim nazivom Polja (1965–69) analitički razrađuje mogućnosti zadanoga optičkog polja unutar strogo zadane geometrijske strukture. Na poč. 1970-ih reducira geometrijske elemente i ističe plastičnost kocke kao temeljnog motiva, čime se približava likovnim idejama minimalizma (Krnja kocka, 1972). Od 1983. u Dobrovićevu se opusu pojavljuju i ostala geometrijska tijela ili oblici (prizma, pravokutnik), ali usporedo nastaju dalje preobrazbe kocke (teme: Rezana kocka i Razdvojena kocka, 1982–90). U svojim istraživanjima D. gotovo uvijek svodi ljestvicu boja na kontraste bijeloga i crnoga, u tehnici serigrafije. Kritika je upozorila i na kontemplativnu stranu Dobrovićeva djela i njegovu vezu sa zenom, a sâm umjetnik kaže da je njegov rad obilježen »simetrijom struktura i uvjetovanim rasporedom elemenata, što se u stanovitom smislu može vezati s problemom mandale«. Izdao je grafičke mape Polja 1 (1967), Polja 2 (1969) i Campi 3 (1971). Samostalno je izlagao u Zagrebu (1962, 1965, 1971, 1973, 1977, 1988), Beogradu (1965), Grazu (1967), Bergamu (1969), Milanu (1969), Padovi (1970), Novom Sadu (1971), Bresci (1972), Haarlemu (1972), Rotterdamu (1972), Splitu (1972, 1985), Veneciji (1973), Parmi (1974), Dubrovniku (1975), Gelsenkirchenu (1975), Düsseldorfu (1976), Michigan Cityju, SAD (1978), Rijeci (1982), Varaždinu (1983) i Subotici (1988). Sudjelovao na izložbama Novih tendencija (Zagreb 1965, 1969, 1973) te na izložbama hrvatske i jugoslavenske grafike (dobio posebno priznanje na izložbi BIO 4 u Ljubljani 1971, premiju na XII. zagrebačkoj izložbi jugoslavenske grafike 1982). Bavi se grafičkim i industrijskim dizajnom.
LIT.: Z. Mrkonjić: Dvojstveno tlo Jurja Dobrovića. Razlog, 4(1964) 1, str. 102–105. — R. Putar: Juraj Dobrović (predgovor katalogu izložbe). Zagreb 1965. — J. Denegri: Juraj Dobrović. Umetnost, 1966, 5, str. 101. — Isti: Zagrebačka škola serigrafije. Život umjetnosti, 1971, 14, str. 3–12. — H. Böhm: European Relief Structure Artists. The Structurist (Saskatoon, Kanada), 1971, br. 11. — Lj. Mifka: Zakonitost bjeline. Telegram, 1(11)(1971) 29. X, str. 16–17. — R.-J. Moulin: Juraj Dobrović — L’appropriation de l’espace carré. Les Lettres français (Paris), 1971, 17. XI. — Z. Maković: Juraj Dobrović. Život umjetnosti, 1972, 18, str. 103–105. — D. Dragojević: Juraj Dobrović (predgovor katalogu izložbe). Venezia 1973. — J. Denegri: Juraj Dobrović. Umetnost, 1977, 52/53, str. 112–113. — The Evolution of the Constructed Relief. Chicago 1979. — J. Denegri: Apstraktna umjetnost u Hrvatskoj, 2. Split 1985, 27, 34–36, 64, 65, 67. — Lj. Domić: Kocka kao metafora. Vjesnik, 48(1988) 22. I, str. 11.
Želimir Koščević (1993)
