DRAGIČEVIĆ, Adolf

DRAGIČEVIĆ, Adolf, ekonomist (Zaostrog, 7. VIII. 1924). Gimnaziju pohađao u Beogradu i Zagrebu, a završio 1945. u Splitu. God. 1942. pristupio partizanskom pokretu, postao oficirom JNA i nakon rata bio demobiliziran. Studij prava započeo u Zagrebu, a završio 1950. u Beogradu. God. 1951. postao asistentom na katedri političke ekonomije na Pravnom fakultetu u Zagrebu i 1956. doktorirao temom Potrebni rad i višak rada — kao kategorije klasnog društva i njihovo odumiranje u socijalizmu. Tijekom 1957. i 1958. bio na specijalizaciji na Oxfordskom sveučilištu, a 1959. obranio habilitacijski rad Sistem i stavovi suvremene sovjetske političke ekonomije te 1960. izabran docentom, 1966. izvanrednim, a 1970. redovitim profesorom na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Od 1958. do 1970. vodio i katedru za društveni razvitak i socijalističku izgradnju na zagrebačkom Sveučilištu. Tijekom 1970-ih i 1980-ih također je nastavnik političke ekonomije i ekonomskih doktrina na Filozofskom fakultetu i Fakultetu političkih nauka u Zagrebu, a predaje i na poslijediplomskim studijima u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku. Zastupnik je u Saboru 1963–67. te u Saveznoj skupštini 1968–74. Sudjeluje u izradbi nacrta i konačnih tekstova Ustava iz 1963. i 1974. Pokretač je, urednik i suurednik biblioteka Naše teme (1957–74), Svijet suvremene stvarnosti (1968–82), Suvremena misao (1977–90), Veliki mislioci (1978–82) i Novi svijet (1979–87). God. 1986. izabran je za izvanrednoga i 1991. za redovitog člana JAZU. — D. je pisao o problemima marksističke političke ekonomije, građanske ekonomske teorije, socijalizma, povijesti socijalističke misli, modernih ekonomskih doktrina. Poslije obrađuje teme o razvoju i perspektivi socijalizma te o birokratizmu i tehnokratizmu, suvremenim svjetskim kretanjima i tendencijama budućeg razvoja s gledišta znanstvenog predviđanja i uvažavanja započetoga mikroelektroničkog i biotehnološkog revolucioniranja. Znanstvene članke i rasprave objavljuje u periodicima Naša stvarnost (1953, 1956–57, 1959), Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu (1955, 1957–58, 1963, 1970–74, 1979, 1982, 1984–86, 1988, 1990), Ekonomski pregled (1956, 1986–87), Pregled (1956–58, 1979, 1981–82, 1985–86, 1988–90), Socijalna politika (1956), Naše teme (1957, 1959, 1961–63, 1965–68, 1970–71, 1986–89), Naša zakonitost (1962, 1975, 1977, 1983–88), Politička misao (1967, 1978–79, 1983, 1986, 1988–89), Gledišta (1968), Socijalizam (1968, 1981–82), Kulturni radnik (1969, 1971, 1973, 1975–80), Pitanja (1976), Zbornik Trećeg programa Radio-Zagreba (1979, 1989), Argumenti (1982, 1985), Ideje (1982), Opredjeljenja (1982, 1985–87, 1989 –90), Pogledi (1982, 1986, 1988–90), Dometi (1983, 1986), Kumrovečki zapisi (1985), Pravni vjesnik (1985), Dijalog (1986), Ekonomski glasnik (1986–87), Rad JAZU (1986), Suvremeni ekonomski problemi (1987, 1989–90), Makarski zbornik (1989) i Nastava povijesti (1989). Primio Nagradu grada Zagreba (1978) i Nagradu »Božidar Adžija« (1980, 1985).