DRAGO, Vincenco
traži dalje ...DRAGO, Vincenco, pravnik i pisac (Kotor, 1770 — Split, 3. XI. 1836). Potomak plemićke obitelji. Školovao se u Kotoru, a u Padovi studirao pravo, proučavao klasičnu književnost i družio se s istaknutim intelektualcima, napose s književnikom i kritičarom Melchiorreom Cesarottijem. Nakon studija nastanio se u Šibeniku, gdje mu se već prije bila preselila obitelj. God. 1814–23. sudski je pretor u Šibeniku, a 1823–36. u Trogiru. Bavio se filozofijom, teologijom, fizikom i prirodnim znanostima, dopisivao s domaćim i talijanskim književnicima, ali je najviše vremena, novca i truda posvetio proučavanju povijesti antičke Grčke. Međutim, njegova grčka povijest, koju je 1820–36. tiskao u Milanu, ima više literarnu nego historiografsku vrijednost. Ugledajući se na purista Antonija Cesarija te neoklasiciste Pietra Giordanija i Carla Bottu, pisao je biranim jezikom i stilom. Iako proaustrijski nastrojen, nije bio dobro gledan od vlasti zbog liberalnih ideja u svom djelu. U doba opće europske reakcije bečka je vlada čak zabranila i njegov Panegirico de Giuseppe II, Imperatore d’Allemagna, Re d’Ungheria e di Boemia arricchito di note dilettevoli ed instruite (1829). U Gazzetta di Zara publicirao je 15. IV. 1834. raspravu Storia dell’antica Grecia — agli amatori delle Belle Lettere, u kojoj tumači koncepciju svoje grčke povijesti. Autor je i izgubljena rada Sopra Alessandro il Macedone, posvećenog ruskom caru Aleksandru.
članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.
DRAGO, Vincenco. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 18.5.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/drago-vincenco>.