DUBRAVČIĆ, pučanska obitelj iz Nerežišća na Braču. Vjerojatno istovjetna s nerežiškom obitelji Silvio, koja se tamo spominje u XV. i XVI. st. (A. Jutronić). Iz obitelji D. potekao je vjerojatno svećenik Juraj Dubravić (presbiter Georgius Dubravich Eremita), koji je oko 1459. osnovao pustinjačku nastambu u Dragonjinoj (Zmajevoj) špilji iznad Murvice, kako je to zabilježeno u spisima apostolske vizitacije na Braču 1579, koju je obavio veronski biskup A. Valiero. Naveden je i podatak da je tu pustinjačku nastambu Juraj oporučno ostavio dominikanskim trećoretkinjama (picokarama). Braća Juraj i Pavao Silvio osnovali su 1477 (prema Jutroniću 1497) pustinjačku nastambu Silvio iznad Murvice, koja se u anagrafu nerežiške župe iz 1787. naziva Il convento Silvio alias Dubravčić. Poslije su u njoj nastanjeni glagoljaši iz Poljica (danas zapuštena). Brački svećenik Jeronim Silvio obvezao se 6. VI. 1538. da će na zvoniku katedrale u Korčuli popraviti sat i sferu Mjesečevih mijena (pozlaćenu i oslikanu željeznu kuglu s prikazom Mjesečevih mijena). U spisima spomenute vizitacije iz 1579. naveden je i kapelan rektora nerežiških crkava Sv. Petra i Sv. Margarite Rok Silvio. God. 1588. zabilježeni su Dubravčići iz Nerežišća u maticama Pražnica. U popisu pučana u Nerežišćima iz 1625. spomenuti su Nikola, Juraj i Ivan Dubravčić. U nerežiškim maticama zabilježeni su i kao Dubravčić alias Marchieli (1658), Dubravčić sive Kuščević (1716), a u maticama Pražnica kao Dubravčić Mišćanić (XIX. st.). Ivan je dao sagraditi crkvu Sv. Ivana Krstitelja u Nerežišćima, kako to svjedoči natpis na crkvi iz 1725. Ivan (vjerojatno drugi) zabilježen je od 1752. u knjigama bratovštine u Donjem Humcu. Na prijelazu iz XVIII. u XIX. st. djeluje crkveni pravnik → IVAN. Njegov suvremenik bio je svećenik Josip (1745–1822), koji je 1798–1800. bio učitelj državne pučke škole u Nerežišćima (imenovan biskupskim dekretom). U XIX. st. mnogi Dubravčići sele većinom u Južnu Ameriku. Žive u Argentini, Čileu i Boliviji, gdje je u gradu Oruro potkraj XIX. i u poč. XX. st. jedan od poduzetnika Ivan B. Dubravčić. Bavili su se i rudarstvom. Najuspjeliji rudarski poduzetnik među tamošnjim Bračanima bio je Ivan Dubravčić Gospodnetić. Prvotno se u Oruru bavio trgovinom, a 1929. osnovao je s poduzetnicima iz New Yorka Tin Bolivian Mine Company sa sjedištem u Oruru, u kojoj je spojio djelatnost trinaest rudnika kositra. Ivan, Franjo i Antun Dubravčić bili su članovi upravnog odbora ogranka Jugoslavenske narodne odbrane »Ivan Mažuranić«, koji su 1916. osnovali Bračani u Oruru (Antun je 1920. bio i predsjednik). — Mnoge obitelji iz toga roda nastanjene su i danas u Nerežišćima, a neke i u drugim bračkim naseljima te u drugim dijelovima Hrvatske, a razlikuju se prema nadimcima (Kukočin, Menčevi, Fešte, Buble, Tičica i dr.).
LIT.: Obitelj. — Stampa per li rev. sacerdoti secolari abitanti negli Eremi di Valdespina e Blazza nell’isola della Brazza Diocesi di Lesina. Venezia 1785, 3. — A. Jutronić: Apostolske vizitacije otoka Brača g. 1579. Croatia sacra, 3(1933) 5, str. 77, 81. — Isti: Naselja i porijeklo stanovništva na otoku Braču. Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena, 1950, 34, str. 26–27, 31, 34, 48, 56, 99, 219. — I. F. Lupis Vukić: Bračani u Boliviji. Brački zbornik, 1954, 2, str. 178–180. — I. Babarović: Anagrafe u Nerežišćima. Ibid., 1957, 3, str. 108, 111. — F. Lukšić: Bračani u prekomorskim zemljama. Ibid., str. 150. — D. Vrsalović: Povijest otoka Brača. Ibid., 1968, 6, str. 217, 269, 271. — I. Čizmić: Bračani u svijetu (u: Iseljenici otoka Brača. Brački zbornik, 1982, 13, str. 110, 137, 195–198). — J. Franulić: Smotra Bogu posvećenih osoba iz Nerežišća na Braču. Služba božja, 31(1991) 1, str. 67, 70–73. — Juraj Dubravić. — D. Domančić: Srednji vijek. Brački zbornik, 1960, 4, str. 159. — Jeronim Silvio. — C. Fisković: Korčulanska katedrala. Zagreb 1939, 43, 93.
Josip Franulić (1993)
