DURBEŠIĆ, Veronika

traži dalje ...

DURBEŠIĆ, Veronika, rođ. Kovačić, dramska glumica (Zagreb, 4. II. 1945). Kao dijete glumila Djevojčicu s cvijećem u Marinkovićevoj Gloriji (1956). Maturirala u splitskoj klasičnoj gimnaziji 1964, diplomirala engleski i ruski na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te glumu na Akademiji za kazalište, film i televiziju 1973. Od 1974. u stalnom je angažmanu u Zagrebačkom gradskom kazalištu Komedija. Glumačku nadarenost pokazala je već za studija nastupom u Eshilovoj tragediji Sedmorica protiv Tebe u Teatru &TD. U istom kazalištu igrala je u Handkeovu Kasparu, Ionescovu Macbettu te Samostanskim užicima markiza D. A. F. de Sadea. Detaljistički razrađen glumački izraz postigla je u ulozi Mureille u monodrami Simone de Beauvoir Happy New Year (Zlatna medalja u Zemunu 1981, Nagrada Udruženja dramskih umjetnika Hrvatske 1982. te gostovanje u Parizu 1981). Nastupala je i u Dramskom kazalištu »Gavella« u Bakarićevoj komediji Amerika, Amerika i Büchnerovoj drami Dantonova smrt. Od 1972. članica je ansambla ACEZANTEZ (Ansambl Centra za nove tendencije Zagreb), s kojim je nastupila na mnogim pozornicama, europskim i američkim, glumački i vokalno interpretirajući avangardnu glazbu. Sudjelovala je na Splitskom ljetu i Dubrovačkim ljetnim igrama. Glumačko-pjevačkim ulogama u komedijama, musicalima i rock-operama kazališta Komedija pokazala je širinu glumačkog umijeća i stekla popularnost. Posebno se istaknula ulogom Calamity Jane u musicalu O kaj (B. Senker, T. Mujičić, N. Škrabe, S. Kalođera); zapažena je kao Jenny u Usponu i padu grada Mahagonnyja B. Brechta, Mona Lisa u obradbi Držićeve Novele od Stanca te Maca u Graničarima J. Freudenreicha. Nagrađena je za uloge Nežike u Linhartovoj i Gerićevoj komediji Matiček se ženi (1979), Adelaide u Crvenom otoku (po M. Bulgakovu, 1982) te Gospođe Paginet u Ordenu G. Feydeaua (Zlatna medalja za monodramu 1981, »Zlatni smijeh« na Danima satire 1986). Ulogama u Brechtovoj Operi za tri groša, Romeu i Juliji (po W. Shakespeareu), Caru Franji Josipu u Zagrebu (M. Grgić, A. Kabiljo), Kidaj od svoje žene (R. Cooney, M. Smith) i Dubravki (po I. Gunduliću) pokazala je osjećaj za interpretaciju karakternih ženskih likova s blagim humorom i intelektualnim poniranjem u lik. Nastupila je u Hrvatskom nocturnu T. Durbešića (Pariz 1992). Igrala je u više filmova (Divlji anđeli F. Hadžića, Živjeti od ljubavi K. Golika) te u TV dramama i serijama (Krik i tišina, Moj dijalog s glazbom); bila je i TV voditeljica. Od 1991. suradnica je u Odsjeku glume Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu. Dobila Nagradu »Vladimir Nazor« za glumu 1990.

LIT.: A. Alfirević: Muzika u vrtlogu avangarde. VUS, 24(1975) 9. XI. — M. Grgićević: S publikom u njedrima. Vjesnik, 40(1979) 22. III. — K. Šutić: Veronika i sedam patuljaka. Studio, 17(1980) 15–21. III. — T. Durbešić: Eto tako. Zagreb 1989. — A. Bogner-  -Šaban: Veronika Durbešić — Građa za portret glumice. Glumište Međunarodnog slavističkog centra Republike Hrvatske, sezona XI. Zagreb—Dubrovnik 1991, sv. 20.
 
Antonija Bogner-Šaban (1993)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

DURBEŠIĆ, Veronika. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 3.5.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/durbesic-veronika>.