DUTKOVIĆ, August, političar i kulturni djelatnik (Zagreb, 30. VII. 1828 — Novakovec kraj Svetoga Ivana Zeline, 8. VI. 1898). Nakon završetka studija prava pri Kr. akademiji znanosti u Zagrebu 1846, imenovan bilježnikom Banskog stola. U prekretnim događajima 1848/49. zapovjednik je 2. bataljuna Narodne straže u Zagrebu i tajnik gradskog Odbora sigurnosti. Do 1867. bio odvjetnik i obnašao različne dužnosti u gradskom zastupstvu. Saborski je zastupnik 1861. i 1866; velikim bilježnikom Zagrebačke županije postao 1867, a sljedeće godine imenovan kraljevskim povjerenikom pri razvojačenju Siska. Kao pristašu Hrvatsko-ugarske nagodbe, ban L. Rauch postavio ga je 1869. za savjetnika zemaljske vlade kako bi reorganizirao zemaljsko računovodstvo, blagajnu i kaznionice. Iste godine imenovan je sucem (votantom) pri Stolu sedmorice. Vrhunac političke djelatnosti postigao je 1872–74, kada je bio administrator i veliki župan Riječke županije, civilni kapetan Bakra i povjerenik pri razvojačenju Senja. Nakon sloma nagodbenjačke politike u Hrvatskoj i revizije Hrvatsko-ugarske nagodbe 1873, D. je 1874. umirovljen. Od tada do 1897. djelatan je u reorganiziranju domobranstva. Sastavio je i spomen-spis Postanak i nazov domobranstva (1894). — Bio je i kazališni amater te je 1847. sudjelovao u osnivanju Družtva dobrovoljaca zagrebačkih. Na poč. 1849. prikazana je njegova pokladna igra Kolumbina. Od 1860. bio je članom kazališnog odbora u Zagrebu. — Bio je predsjednik Streljačkog društva od 1860. te ravnatelj Građanske streljane od 1863. Sudjelovao je i pri osnutku Hrvatskoga pjevačkog društva »Kolo« (1862). Objavio članak Liepe umjetnosti i znanosti (Dragoljub, 1877)
LIT.: N. Andrić: Spomen-knjiga Hrvatskoga zemaljskog kazališta. Zagreb 1895, 55. — August Dutković (nekrolog). Narodne novine, 64(1898) 10. VI, str. 3. — I. Ulčnik: August Dutković. Zagreb, 5(1937) br. 6–12; 6(1938) br. 1. — Hrvatsko narodno kazalište 1894–1969. Zagreb 1969, 47, 71. — J. Šidak: Prilozi hrvatskoj povijesti za revolucije 1848. Radovi. Institut za hrvatsku povijest, 1976, 9, str. 43–46.
Damir Agičić (1993)
