ECKHEL, Hektor

ECKHEL, Hektor (von Eckhel, Hector Wilhelm Friedrich Maria), arhitekt (Trst, 6. III. 1855 — Zagreb, 11. V. 1934). Potomak obitelji doseljene iz Danske u Austriju, gdje je pretku Adamu 1631. podijeljeno plemstvo. Završio Visoku tehničku školu u Trstu. Vjerojatno na poziv H. Bolléa došao je 1881. u Zagreb i nadzirao obnovu katedrale (ime mu je zabilježeno na prozoru sjeverne lađe, a prikazuje ga jedna od četiriju kamenih glava u južnom tornju). God. 1883. imenovan je privremenim učiteljem u Obrtnoj školi, gdje je stalni strukovni učitelj od 1887. te profesor od 1890. do umirovljenja 1925. Istaknuo se kao vrstan pedagog i učitelj ornamentalnog i strukovnog crtanja pri bravarskom odsjeku, za koji je nacrtao seriju uzoraka. Predavao u Graditeljskoj školi (1892–1918). U povodu 200-godišnjice bitke kod Slankamena projektirao je spomenik u obliku otvorene kapele sa sarkofagom i obeliskom (izrađen u radionici I. Franza 1892), a prema njegovim su nacrtima također izvedeni spomenik opata Stjepana Pogledića na zagrebačkom groblju Mirogoju (1893), bočni oltari u župnoj crkvi u Svetom Petru Čvrstecu (1905) te namještaj i bočni oltari u župnoj crkvi u Odri (1909). Projektirao je i izgradio nove objekte u kaznionicama u Lepoglavi i Srijemskoj Mitrovici (o. 1909). Crtao je za Glasnik Družtva za umjetnost i umjetni obrt (1887), a na izložbi Društva umjetnosti 1902. izložio je »Škice iz moje knjige«. Kao stalan Bolléov suradnik u Obrtnoj školi razradio je mnoge njegove skice za umjetničke kovačke radove. Bavio se i slikanjem krajolika i zagrebačkih motiva. Njegovi akvareli Umjetnički paviljon u Zagrebu i Hrvatski učiteljski dom u Zagrebu bili su izloženi u Hrvatskoj sobi na Svjetskoj izložbi u Parizu 1900 (danas u Hrvatskom školskom muzeju u Zagrebu). Bio je član Hrvatskog društva inžinira i arhitekata.