ERBER, Jakov

ERBER, Jakov (Jacob), zidar i graditelj (Štajerska, o. 1716 — Varaždin, 7. VI. 1776). U Varaždin je došao prije 1766, a varaždinskim je građaninom postao 22. I. 1766. obavljajući dužnost gradskoga zidarskog majstora. U dokumentu od 1. III. 1768. spominje se u sporu oko njegova zemljišta uz kuću grofa P. Sermagea (na današnjem Trgu Miljenka Stančića, kbr. 3), kada mu nije bilo dopušteno graditi kuću pa je već 18. IV. zemljište prodao grofu. U popisima građana iz 1771–72. ubilježen je kao vlasnik kuće u »Via platea regali«. Tu kuću, jednokatnu uglovnicu (sačuvana uz neke preinake) sagradio je u današnjoj Padovčevoj ul., kbr. 8, na zemljištu koje je – prema dokumentu od 31. I. 1773 – kupio na licitaciji od varaždinskih uršulinka. God. 1769–70. izrađuje prema dobivenom predlošku nacrte i izvodi novu županijsku palaču, koja je prvi njegov dokumentirani rad u Varaždinu (preinačena nakon velikog požara 1776), a 1772. gradi pučku školu (stradala u istom požaru). U gradskom je zidu 1773. sagradio dvoja vrata – »Studentska« na istoku i »Opatička« na zapadu, kojima je poboljšao pješački promet kroz grad (prva od njih arhivski su dokumentirana pa je vjerojatno da je izveo i druga). Iz njegova predračuna od 12. VII. 1773. vidi se da je gradio i sedam kamenih mostova, a iz predračuna od 13. VIII. iste godine da je bio zaposlen na gradnji kripte ispod kapele sv. Florijana, za koju je radio i adaptacije navedene u njegovoj priznanici od 27. IV. 1773. Sâm je projektirao (1774, nacrt nije sačuvan) i 1775–76. gradio novu zgradu gradske ubožnice (Xenodochium civium liberae civitatis Varasdinensis, dovršena nakon njegove smrti), koja se u nešto adaptiranom obliku nalazi u Nazorovoj ul., kbr. 26. Također je izvodio različite radove na postojećim objektima. Tako je 1773. adaptirao kulu sjevernih gradskih vrata, jedinu sačuvanu gradsku fortifikaciju (tzv. Lisakova kula) i popravljao zgradu gradske pivovare, a 1774. popravljao župnu crkvu sv. Nikole te s tesarskim majstorom S. I. Wagnerom izveo neke radove na varaždinskom Starom gradu. Procjenjivao je zidarske radove na građanskim kućama i zgradama javne namjene. Djelovao je i izvan Varaždina: 1774. arhitektonski je snimio planove zgrade solane u Čakovcu i zgrade Tridesetnice u Nedelišću, a 1775. prema tipiziranom predlošku izradio plan za zgradu solane u Somogyskoj županiji u Mađarskoj. — Iako dokumenti (sačuvani većinom u Državnom arhivu u Varaždinu) ne daju pravu sliku o njegovu djelovanju, iz njih se može zaključiti da je bio tražen i vrstan zidarski majstor. Djelovao je u najkvalitetnijem i najdekorativnijem razdoblju varaždinskoga graditeljstva.