ERCEG, Petar, glumac, operetni pjevač i komičar (Šibenik, 1907 — Zagreb, 3. VII. 1942). Gimnaziju završio u Šibeniku. Radio na sudu kao pisar, a istodobno bavio se kazalištem i novinarstvom. U Primorskoj riječi uređivao humoristički prilog. God. 1932. prelazi u Zagreb, gdje se upoznaje s tadašnjim ravnateljem Drame J. Bachom, koji ga poziva na audiciju te ubrzo postaje članom Drame, a potom i Operete HNK. Već je u rodnom gradu bio vrlo popularnom osobom, pokazujući umješnost i sposobnost u različnim oblicima kazališnoga stvaranja: bio je glumac, autor, redatelj, masker i voditelj reklame. Vodio je kazališnu sekciju Hrvatskog sokola, koja je uspješno odigrala mnogo predstava različitih žanrova, najviše djela N. V. Gogolja i B. Nušića. Potom je utemeljio kazališno društvo s isključivo operetnim repertoarom, u kojem je ostvario i svoju prvu ulogu (Celestin u Hervéovoj Mam’zelle Nitouche). Na zagrebačkoj pozornici nastupio je prvi put kao Frula tj. Tizba u Shakespeareovu Snu ljetne noći. Glumačku karijeru nastavio je u Opereti, gdje je njegov talent najizrazitiji. Istaknuo se kao: Lothar (O. Straus, Čar valcera), Šjor Dane (I. Tijardović, Mala Floramye), Dulaurier i Asistent (O. Straus, Tri valcera). Uz glumački rad bavio se pisanjem i prevođenjem pjevačkih tekstova za operete (S.O.S. S. Čačkesa, Sretni Tonček F. Klammerta i R. Hochwalla, Iz Zagreba u Zagreb Ž. Hirschlera, Madame Sans-Gêne B. Grüna, Bosonoga plesačica S. Albinija). Stvorio je niz zanimljivih kupleta, prigodnih pjesama s duhovitim primjedbama na političku i društvenu zbilju. Autor je brojnih parodija glasovitih šlagera (Kukavica, Santa Lucia, Lili Marlen), aktualnih i duhovitih raporta, satiričnih reportaža o dnevnim zbivanjima. Svoje originalne Zagrebačke aktualnosti pjevao je na radiju svake nedjelje, a tiskao u Večeri svakog ponedjeljka (1939). Nastupao je u kabaretu Dverce, na raznovrsnim priredbama kao voditelj, komičar i improvizator (često u duetu s V. Paljetkom). Bio je jedan od najpopularnijih mlađih članova HNK, koji je komičnim ulogama pokazao ne samo zabavljački već i umjetnički dar.
LIT.: M. Fotez: Žiga Hiršler, Iz Zagreba u Zagreb. Komedija, 4(1937) 30(162), str. 15–16. — B. Špoljar: Mladi govore. Razgovor s g. Petrom Ercegom. Danica, 1937, 20, str. 12. — -ić-: Naši popularni šansonjeri na »Letećoj turneji«. Jutarnji list, 28(1939) 9858, str. 9. — Isti: Vedra umjetnost uz bolesnički krevet. Ibid., 30(1941) 10451, str. 12. — Zagrebačko kazalište daje S.O.S. Ibid., 10486, str. 12. — O. Orešković: Petar Erceg, u Kristovim godinama, priča kako je u Šibeniku započeo glumačku karijeru. Zagrebački list, 3(1941) 677, str. 8. — Kazališni umjetnik Petar Erceg pokopan je u subotu na Mirogoju. Nedjeljne vijesti, 2(1942) 31, str. 3. — O. Orešković: U spomen Petru Ercegu. Nova Hrvatska, 2(1942) 155, str. 11. — Isti: Razgovor s mrtvim prijateljem. Hrvatski narod, 6(1944) 1034, str. 5. — I. Mrduljaš: Zagrebački kabaret. Zagreb 1984, 128.
Željka Čavka (1998)
