ERCEGOVIĆ, Ante

ERCEGOVIĆ, Ante, botaničar i oceanograf (Jesenice, Poljica, 25. X. 1895 — Split, 25. IV. 1969). Klasičnu gimnaziju završio u Splitu 1917. Nakon završenog studija teologije, pohađao četiri semestra na prirodoslovno-matematičkom odjelu Filozofskog fakulteta u Ljubljani, potom studij nastavio u Zagrebu gdje je 1924. diplomirao i ujedno postigao doktorat bioloških znanosti tezom Litofitska vegetacija vapnenaca i dolomita u Hrvatskoj. God. 1924–25. bio je asistent u Botaničkom zavodu Sveučilišta u Zagrebu, a potom se vraća u Split gdje je do 1932. profesor na Biskupskoj klasičnoj gimnaziji. Odmah po osnutku Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu (1930) uključio se u njegove istraživačke programe, a 1932. prelazi u Institut, kojemu je bio direktor i predstojnik biološkog odjela. Usavršavao se na studijskim boravcima u Parizu (Sorbona 1928–29), u Berlinu, Hamburgu i Helgolandu (1932) te Napulju i Monaku (1938). Specijalizirajući oceanografiju i biologiju mora, počeo je istraživati morske alge i na tom području postigao vrhunske rezultate u nas i u svijetu. U svome znanstvenom i stručnom djelovanju najviše se bavio istraživanjem litofitskih alga, produktivnosti Jadranskog mora i bentoskom vegetacijom. Prvi je u svijetu počeo istraživati litofitske alge, koje na morskim stijenama, neposredno iznad razine mora, tvore vidljivi pojas (litofitsku zonu) različite širine (od nekoliko decimetara do pet metara). Otkrio je više od 40 novih rodova i vrsta litofitskih alga te istražio njihovu ekologiju i djelovanje na okoliš. Nakon njegovih istraživanja u Jadranu, slične su alge otkrivene i na obalama drugih mora. U proučavanju biološke produktivnosti mora uveo je nove, preciznije metode. Istraživao je fizikalno-kemijske čimbenike (slanoću, količine anorganskih soli, temperaturu) pojedinih areala u Jadranu te kvantitet i kolebanje proizvodnje organske tvari u prvoj karici lanca prehrane u moru. Utvrdio je da masa fitoplanktona ovisi o količini fosfata i da je ona u Jadranu deset ili više puta niža od količine fosfata u hladnijim sjevernoeuropskim morima. Iz toga je zaključio da Jadran, po količini ribe, spada u siromašnija mora. Najplodnije područje Ercegovićeva proučavanja bilo je istraživanje bentoskih morskih alga, među kojima je otkrio i neke nove vrste. U monografiji Jadranske cistozire opisao je 15 jadranskih vrsta smeđih alga od čega 6 novih i dotad u znanosti nepoznatih. Objavio je pedesetak izvornih znanstvenih radova u kojima je opisao oko 90 novih, dotad nepoznatih vrsta alga, te oko 50 vrsta koje je on prvi pronašao u Jadranskom moru. Radove je objavljivao u: Acta botanica Croatica (1925, 1927, 1929–31, 1934–35, 1960), Archiv für Protistenkunde (Jena 1929–30), Rad JAZU (1932), Acta Adriatica (1934–36, 1940, 1948–49, 1955–57, 1963–64, 1969), Archivio di oceanografia e limnologia (Venecija 1943), Godišnjak Oceanografskog instituta (1938, 1940), Internationale Revue der gesamten Hydrobiologie (Berlin 1959). Autor je našega prvog oceanografskog udžbenika i više udžbenika za srednje škole, a obradio je i četiri glavne skupine alga (Cyanophyta, Chlorophyta, Phaeophyta i Rhodophyta) te neke gljive i lišajeve Jadrana u knjizi R. Riedla Fauna und Flora der Adria (Hamburg—Berlin 1963, 1970²). Bio je urednik biološke struke u Pomorskoj enciklopediji LZ, a objelodanio je i velik broj stručnih radova iz praktične oceanografije, unapređivanja ribarstva, industrijskog iskorištavanja morskih alga i dr. Bio je izvanredni član JAZU i član International Phycological Society. Dobitnik je Nagrade za životno djelo 1966.