EREGA, Jure

EREGA, Jure (Juraj), građevinski inženjer (Petrinja, 18. II. 1902 — Zagreb, 25. IX. 1981). U Zagrebu završio gimnaziju, upisao Tehničku visoku školu 1921. i diplomirao pri Građevinskom odsjeku Tehničkog fakulteta 1928. Stručni ispit ovlaštenog inženjera položio u Beogradu 1932. God. 1928–40. radio je u Oblasnom odboru Zagrebačke oblasti (poslije Savske banovine), potom je do 1944. na dužnosti generalnog direktora Tvornice vagona u Slavonskom Brodu (danas »Đuro Đaković«). God. 1946. zamjenik je načelnika Odjela za metalnu industriju u Ministarstvu industrije vlade FNRJ te pomoćnik Odjela za kapitalnu izgradnju Ministarstva industrije FNRJ, a 1947. dodijeljen je Ministarstvu industrije NRH i zatim Arhitektonskom projektnom zavodu (APZ) u Zagrebu. God. 1949. izabran je za izvanrednog profesora pri Tehničkom fakultetu u Skoplju; na dužnost stupio 1951. i ostao do 1955. Vodio je kolegije čelične konstrukcije i mostovi i nauka o čvrstoći te utemeljio Zavod za ispitivanje materijala. Od 1955. profesor je Tehničkog fakulteta u Zagrebu, gdje do umirovljenja 1972. vodi kolegij čelični mostovi. Radio je na području čeličnih konstrukcija, osobito zavarenih čeličnih mostova. S Tvornicom vagona iz Slavonskog Broda sudjelovao je 1936. na međunarodnom natječaju za projekt željezničkog mosta u Zagrebu i dobio prvu nagradu. U suradnji s istom tvornicom radio je na izgradnji kolnog mosta preko Save u Zagrebu i ušao u povijest razvitka konstrukcija čeličnih mostova. Na tom je mostu, osim primjene dotad nepoznate tehnologije zavarivanja, izvedena na Eregin prijedlog prva veća spregnuta konstrukcija u svijetu, pa je kolni most u Zagrebu postao prototip za razvitak spregnutih konstrukcija uopće. Na poziv njemačkog saveza za čelične gradnje (Stahlbauverband) održao je u Weimaru 1939. predavanje o metodama zavarivanja primijenjenim na tom mostu. Za rata izgradio je nekoliko velikih privremenih mostova preko Dunava, Drave i Tise te organizirao manje čelične industrije za vojne potrebe. U APZ projektirao je više industrijskih objekata i postrojenja te bio stručnjak za istraživanje uzroka nezgoda na građevinskim objektima. Stručne članke o radu na zagrebačkom kolnom mostu objavio je u Građevinskom vjesniku (1940, 6–7) i u Bauingenieur (Berlin 1941). Studiju o projektiranju aluminijskih konstrukcija objavio u Građevinaru (1960, 7–9). U suradnji s D. Horvatićem napisao skripta Metalni mostovi (Zagreb 1964, 1970²).