ESTER, Đuro (Gjura), prosvjetni i kazališni djelatnik (Koprivnica, 2. III. 1844 — Koprivnica, 29. III. 1892). Gimnaziju polazio u Zagrebu, Senju i Varaždinu. Nakon smrti njegova dobrotvora, bana J. Jelačića, napušta gimnazijsko školovanje i polazi učiteljsku školu u Zagrebu i Beču. Bio je učiteljski pripravnik u Feričancima; 1865. postao učiteljem, 1871. položio učiteljski ispit, te bio imenovan »prvim učiteljem« na dječačkoj učionici u Koprivnici, a poslije i ravnateljem. Osnovao je diletantsko kazališno društvo u Koprivnici, jedno od prvih u Hrvatskoj. Od 1862. do 1872. objavio je mnogobrojne pedagoške i psihološke rasprave — napose iz područja moralnog odgoja, metodike nastave matematike i povijesti pedagogije u Napretku, Izvješću dječačke učione u Koprivnici i u Školskom prijatelju. Njegov prijevod Bernsteinova Pogleda u lučbu najprije je objavljen u nastavcima u Napretku, a potom je u nakladi Hrvatskoga pedagoško-književnog zbora tiskan u zasebnoj knjizi (Zagreb 1874), namijenjenoj višim djevojačkim školama i opetovnicama. Također je za osnovne škole sastavio pisanke (1884) i risanke (1887) u više brojeva, s prepisanim i precrtanim uzorcima. Kao koprivnički kazališni animator, dramaturg, redatelj, konferansje, po potrebi i glumac, E. je također pisao komedije, jednočinke, scenske šale te lakrdije praćene glazbom i plesom. Ta su se djela pretežito temeljila na anegdoti ili doskočici pokazujući blagu crtu društvene satire. Na tragu sjevernohrvatske komediografske tradicije E. je pisao najčešće kajkavski, a žanrovski bio je blizak europskom komercijalnom kazalištu druge pol. XIX. st. Iako su njegovi igrokazi bez znatnije književne vrijednosti, često su se izvodili a neki su i zasebno tiskani; zagrebačko HNK 1882. prikazalo je njegovu pučku glumu Šoštar i asesor, 1884. šale Redateljske neprilike i Penzionatkinju, a 1885. veselu igru Pravnički ples.
DJELA: Redateljske naprilike. Koprivnica 1885. — Ašešori. Koprivnica 1886. — Kazališna djela, 1–2. Koprivnica 1927.
LIT.: (Kritika prijevoda Bernsteinove knjige »Pogled na lučbu« Đure Estera). Vienac, 6(1874) 48, str. 767–768. — G.: Šoštar i asesor. Narodne novine, 48(1882) 25. — r-ć: Gjuro Ester. Škola, 3(1892) 5, str. 93–94. — A. Cuvaj: Građa za povijest školstva kraljevinâ Hrvatske i Slavonije, 5–7. Zagreb 1910–1911; 9. 1913. — M. S.: Đuro Ester, hrvatski učitelj, pedagoški pisac i komediograf. Zagrebački ilustrirani list, 2(1925) 12, str. 232. — M. Sudeta: Kratak prikaz o životu i radu koprivničkog učitelja Đure Estera. Koprivničke novine, 3(1926) br. 1, Pr. — V. Lunaček: Predstava Glumačke škole. Obzor, 68(1927) 12, str. 3. — S. Parmačević: Predstava učenika glumačke škole. Riječ, 33(1927) 11, str. 3–4. — M. Sudeta: Đuro Ester, pučki učitelj, hrvatski komediograf i konferencier. Hrvatski učitelj, 7(1927) 10, str. 160–162; 11, str. 176–177. — Isti (M. S.): Pučki prijatelj, komediograf i konferencier Đuro Ester. Vjesnik za prosvjetu i za upravu, 40(1930) 2, str. 23. — J. Horvath: Spomen predstava povodom 40-godišnjice smrti Gjure Estera. Jutarnji list, 21(1932) 7278, str. 4. — J. Ivakić: Kajkavština u kazalištu. Novosti, 26(1932) 140, str. 5. — Povijest školstva i pedagogije u Hrvatskoj. Zagreb 1958. — S. Batušić: Kajkavski repertoar HNK. Kaj, 2(1969) 11, str. 3–26. — I. Peterlin: Đuro Ester — pisac stare Koprivnice. Podravski zbornik, 6(1980) str. 289–295. — N. Batušić: Hrvatska drama 19. stoljeća. Split 1986.
Branko Pleše (1998)
