EVETOVIĆ, Matija

EVETOVIĆ, Matija, pisac i kulturni djelatnik (Bački Aljmaš, 24. II. 1894 — Subotica, 2. VII. 1972). Šest razreda gimnazije polazio u Subotici; 1910. isključen je iz škole i preostala dva razreda s maturom svršio je u Travniku. Razdoblje 1914–18. proveo je u ratu. Studirao je književnost i povijest na zagrebačkom Filozofskom fakultetu gdje je 1921. diplomirao, a 1922. doktorirao tezom Dvije najstarije pjesničke obrade o sigetskoj pogibiji. Bio je gimnazijski profesor u Subotici od 1920. do 1926, a godinu 1922. proveo je u Vršcu. Za podgradonačelnika Subotice imenovan je 1926, za subotičkoga gradskog savjetnika Kulturno-socijalnog odjela izabran je 1928. i na toj dužnosti ostaje do 1941. Za mađarskog zauzeća Bačke 1941–44. bio je bez službe. U jesen 1944, nakon izgona mađarskih osvajačkih postrojba, vraća se prijašnjoj dužnosti. Ravnatelj subotičke muške gimnazije postao je 1945, a 1948. preuzeo je službu upravitelja novoutemeljenoga Gradskog muzeja u Subotici, gdje ostaje do umirovljenja 1953. Nakon toga je dragovoljno predavao u klasičnoj gimnaziji subotičkog sjemeništa Paulinuma sve do 1970. Umro je u jeku protuhrvatske hajke u Bačkoj. Pjesme te članke o kulturnoj povijesti bunjevačkih i šokačkih Hrvata objavljivao je u Nevenu (1919, 1943), Subotičkim novinama (1920, 1939–41), Književnom severu (1925), Klasju naših ravni (1936, 1939), Subotičkoj Danici (1938, 1940, 1945), Njivi (1947), Katoličkom godišnjaku Danica (1967) i dr. Opsežnije djelo o biskupu I. Antunoviću objelodanio je u Subotici, tekst Život i rad Paje Kujundžića u Subotičkim novinama (1940/41), a djelo Kulturna povijest bunjevačko-šokačkih Hrvata ostalo je u rukopisu (subotička Gradska knjižnica).