FABŠIĆ, Kerubin

FABŠIĆ, Kerubin, pedagog (Vincjet/Dürnbach, 12. II. 1696 — Čakovec, 1. IV. 1776). Hrvat iz Gradišća. God. 1717. u Ormožu pristupio franjevačkoj Provinciji sv. Ladislava koja je imala središte u Zagrebu. Filozofiju je slušao u Antuna Gornera u Koprivnici i Varaždinu (1719–21), a teologiju je studirao u franjevačkom Generalnom učilištu u Zagrebu (1721–23) i zatim u Münchenu (1723–27). Položivši ispite za profesora filozofije i teologije, predavao je skotističku filozofiju na franjevačkim učilištima u Remetincu i Zagrebu (1727–29). Zatim je predavao moralno bogoslovlje u Sigetu (1730–32), a dogmatsko bogoslovlje najprije u Pečuhu (1732/33) i u Varaždinu (1733/34) i zatim u Zagrebu (1734–43), gdje je postigao naslov »lector jubilatus«. U Čakovcu je proveo više godina u pastoralnoj službi (1746–51, 1755–65, 1768–73, 1774–76); jedno vrijeme je ondje bio i odgojitelj studenata filozofije (1768/69). U vodstvu provincije sudjelovao je u dva trogodišta kao definitor (1736–39, 1771–73), jednom kao kustod (1749–51), tri puta kao provincijal (1743–46, 1752–55, 1765–68). Dva puta je vodio Provinciju kao provincijski vikar ispunjujući upravna trogodišta provincijala Ivana Belanovića (1751/52) i Antuna Šimunarića (1773/74). — Objavio je tiskom novo i preuređeno izdanje provincijskih statuta Statuta provincialia inclytae Provinciae S. Ladislai Regis in Slavonia Ordinis Minorum S. Francisci regularis observantiae (Graz 1752) te zbornik franjevačke duhovnosti Enchiridion sive manuale franciscanum complectens declarationes Summorum Pontificum Nicolai III et Clementis V super Regulam Fratrum Minorum, Quaestiones D. Bonaventurae super eandem, Epistolam item ejus ad Magistrum inominatum: Compendium Commentarii Patris Marchant nec non quaedam alia Fratribus Minoribus apprimè utilia (Zagreb 1768). Taj zbornik bio je osnovni priručnik franjevačkog odgoja u ono vrijeme u Provinciji sv. Ladislava. Kao provincijal vodio je također brigu o filozofskim i bogoslovnim školama pa je 1753. sam predsjedao ispitnoj komisiji za profesore teologije na generalnim učilištima. Ugled u javnosti potvrdila je 26. IV. 1772. proslava 50. godišnjice misništva u Varaždinu, kad je svečanost novčano podupro hrvatski ban Franjo Nádasdy. — Podaci o njemu čuvaju se u Arhivu Franjevačkog samostana u Varaždinu (Cathalogus mortuorum in ecclesia Varasdiensi, str. 3) i Arhivu Hrvatske franjevačke provincije u Zagrebu (Monumenta et processus rerum Custodiae sancti Ladislai in Slavonia, 2, str. 525–602).