FANCEV, Franjo, književni povjesničar (Virje, 24. IX. 1882 — Zagreb, 31. III. 1943). Gimnaziju započeo u Bjelovaru a nastavio u Zagrebu, gdje je maturirao 1902. Slavensku i romansku filologiju najprije je studirao u Zagrebu potom u Beču, gdje je 1907. doktorirao tezom Beiträge zur serbokroatischen Dialektologie: der kaj-Dialekt von Virje, mit Berücksichtigung der Dialekte Podravina’s (Archiv für slavische Philologie, 1907). A. Tijekom studija zanimao se za talijansku, njemačku i provansalsku književnost. Nakon završenog studija godinu dana bio je profesorom na Realnoj gimnaziji u Bjelovaru, a 1908. imenovan je pristavom Sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Profesorski ispit iz hrvatskog i francuskog jezika položio je 1909, a nakon habilitacijskoga kolokvija 1914. imenovan je privatnim docentom za historijsku gramatiku hrvatskog jezika. Nakon I. svjetskog rata postavljen je za knjižničara i upravitelja Sveučilišne knjižnice, a od 1919. njezin je ravnatelj. Redovni profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu postaje 1926. Od 1925. dopisni član JAZU, od 1929. izvanredni pravi član, 1940. biran je za redovnog člana. U JAZU bio je od 1926. do smrti gospodarski tajnik, zatim i upravitelj akademijinih kućâ, predstojnik pisarnice i urednik Građe za povijest književnosti Hrvatske. Od 1937. do 1939. predsjednik je Društva hrvatskih književnika. U Hrvatskoj enciklopediji bio je stručnim urednikom za hrvatsku književnost. Objavio je oko 150 studija, rasprava i različitih prikaza i recenzija s područja hrvatske književnosti i jezika. Znanstvenim radom počeo se baviti kao student u Beču, surađujući u Jagićevu Archivu dijalektološkom studijom o narječju rodnog mjesta Virja (1907), a zatim i raspravama iz područja povijesti hrvatske književnosti. Takvim je radom nastavio i kao srednjoškolski profesor, a posebice kad je prešao u Sveučilišnu knjižnicu. Istraživao je probleme hrvatske dopreporodne književnosti, držeći se uvijek arhivskih vrela i dokumenata. Pisao je o hrvatskoj srednjovjekovnoj književnosti, o jeziku protestantskih pisaca, o počecima kajkavske književnosti, o prijevodima Biblije na hrvatski jezik. Prva mu je objavljena rasprava o Ćirilu i Metodu (Hrvatske novine, Virje 1905), a toj se temi i poslije vraćao, posebice u raspravama O najstarijem bogoslužju u Posavskoj Hrvatskoj (Zbornik kralja Tomislava, 1925), a zatim i opsežnom studijom Latinički spomenici hrvatske crkvene književnosti XIV. i XV. stoljeća u kojima je prikazao odnos latinicom pisane književnosti i starijih glagoljskih spomenika. Drugo područje njegova istraživanja jest hrvatski narodni preporod u XIX. st. Za razliku od dotadašnjih shvaćanja da je ilirski pokret i hrvatski narodni preporod dio općih europskih nacionalnih gibanja, posebice slavenskih naroda, F. je objavio dokumente s težnjom da dokaže tvrdnju o »našem podrijetlu hrvatskoga narodnoga preporoda« (Građa za povijest književnosti hrvatske, 1933), pišući o piscima (J. Drašković, A. Mihanović, I. Derkos, P. Štoos) i o tekstovima iz toga razdoblja, s jasnom odrednicom: »Jedno je hrvatski preporod, koji se razvija već od kraja XVII. st., a drugo je ilirski pokret koji počinje godinom 1832«. Njegova rasprava Jezik hrvatskih protestantskih pisaca XVI. vijeka – Prilog historičkoj gramatici jezika hrvatskoga ili srpskoga, prema mišljenju J. Hamma, nadmašila je Rešetarovu studiju o jeziku primorskih lekcionara XV. st., jer je F. »crpao građu iz sedamnaest tekstova kojih se većina nije uklapala u tradicionalne okvire crkvenih tekstova, nego se držala pučkoga, narodnoga jezika«; tom je studijom bio prethodnikom i Ivšićeva sintetskog pregleda hrvatskoga kajkavskog narječja (1936) i Junkovićeve dijakronijske rasprave o kajkavskom narječju na osnovi jezika A. Vramca (1972). Posebice su važne Fancevljeve rasprave o hrvatskom protestantizmu u kojima je, uz F. Bučara, dao znatan bibliografski prinos (Starine, 1938, 39, Ljetopis JAZU, 1940, 52), o srednjovjekovnom kazalištu i crkvenim prikazanjima te o isusovačkoj književnosti u Slavoniji. Kritički je priredio tekstove nekojih crkvenih prikazanja i Kašićevu dramu Sveta Venefrida (Vrela i prinosi, 1938).
DJELA: Ferdo Rusan (1810–1910). O stotoj godišnjici njegova rođenja. Zagreb 1911. — Jezik hrvatskih protestantskih pisaca XVI vijeka. Prilog historičkoj gramatici jezika hrvatskoga ili srpskoga. Zagreb 1916. — Isusovci i slavonska knjiga XVIII. stoljeća. Zagreb 1922. — Hrvatska crkvena prikazanja. Zagreb 1932. — Uvod (u: Dokumenti za naše podrijetlo Hrvatskoga preporoda. Građa za povijest književnosti hrvatske, 1933, br. 12). — Nova poezija Splićanina Marka Marulića. Rad JAZU, 1933, br. 245. — Latinički spomenici hrvatske crkvene književnosti 14. i 15. v. i njihov odnos prema crkvenoslovenskoj književnosti hrvatske glagolske crkve (u: Vatikanski hrvatski molitvenik i Dubrovački psaltir, dva latinicom pisana spomenika hrvatske proze 14. i 15. vijeka. Zagreb 1934). — Hrvatska dobrovolja u popijevkama, zdravicama i napitnicama prošlih vjekova. Zagreb 1937.
LIT.: Š.: Razprava o virovskom govoru. Hrvatske novine, 16(1908) 3, str. 2. — R. Horvat: Odgovor g. Fancevu. Hrvatski pokret, 8(1912) 5, str. 2–3. — R. Strohal: Baščanska ploča i g. dr. Fancev. Hrvatska, 1913, 409, str. 1–2. — Isti: Prosvjeta. I opet baščanska ploča i g. dr. F. Fancev. Ibid., 411, str. 2. — M. S. Moskovljević: Dr. Franjo Fancev. Jezik hrvatskih protestantskih pisaca 16. vijeka. Prilozi za književnost, jezik, istoriju i folklor (Beograd), 1(1921) I/2, str. 260–265. — B. Vodnik: Dr. Franjo Fancev. Jugoslavenska njiva, 7(1923) I/5, str. 222–224. — P. Popović (P. P.): Dr. Franjo Fancev, Isusovci i slavonska knjiga XVIII stoljeće. Prilozi za književnost, jezik, istoriju i folklor, 4(1924) IV/1–2, str. 283–284. — Medju 300.000 knjiga. O sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Novosti, 20(1926) 351, str. 13. — A. Musić: Dr. Franjo Fancev. Ljetopis JAZU, 1927, 40, str. 129–130. — S. Ivšić: Dr. Franjo Fancev. U Zagrebu, 3. februara 1929. Ibid., 1930, 42, str. 76–77. — I. Esih: Prilozi za reviziju hrvatske bibliografije. Obzor, 71(1930) 170, str. 2. — Isti: Dr. Franjo Fancev. Uz dvostruki jubilej hrvatskoga kulturnog povjesnika. 15 dana, 2(1932) 7, str. 99. — Isti: Naše podrijetlo hrvatskog preporoda. Obzor, 74(1933) 196, str. 5; 198, str. 5; 199, str. 5; 200, str. 5; 201, str. 5. — P. Grgec (G. P.): Književna istraživanja dra. Fanceva. Hrvatska straža, 5(1933) 78, str. 4–5. — M. Ujević: Novi lik ilirskog pokreta. Ibid., 217, str. 2; 219, str. 4–5; 220, str. 4–5. — V. Štefanić (V. Š.):Hrvatska crkvena prikazanja. Povodom radnje profesora F. Fanceva. Obzor, 75(1934) 257, str. 1–2. — J. Bogner: Dvije značajne knjige o ilirizmu. Fancev, Dokumenti. Ježić, Ilirska antologija. Hrvatska revija, 8(1935) 12, str. 667–669. — J. Nagy: Dr. Franjo Fancev, Dokumenti za naše podrijetlo hrvatskog preporoda (1790–1832). Časopis za zgodovino in narodopisje (Maribor), 30(1935) 1/2, str. 109–112. — N. Maslać: Dr. Fancev o radu Isusovaca za hrvatsku nacionalnu kulturu. Život, 16(1935) 7, str. 319–320. — P. Popović (P. P.): F. Fancev, Prilog za historiju hrvatsko-srpskih književnih veza u 18. vijeku. Prilozi za književnost, jezik, istoriju i folklor, 16(1936) XVI/2, str. 333–336. — F. Bučar: O reformaciji među Hrvatima. Odgovor prof. Dr. Fancevu. Obzor, 78(1938) 157, str. 1–3. — E. Štampar: Dr. Franjo Fancev, Dva igrokaza kajkavske dramatike iz početka XIX. vijeka. Nastavni vjesnik, 49(1940–41) 1, str. 70–72. — S. Gašparović: Prof. dr. Franjo Fancev. 1882.–24. IX.–1942. Šesdeseta godišnjica života hrvatskog učenjaka. Prosvjetni život, 1(1942) 4/5, str. 250. — Isti: Prof. Dr. Franjo Fancev. (Šezdesetgodišnjica života hrvatskoga učenjaka.) Hrvatska revija, 15(1942) 12, str. 665–668. — V. Štefanić: Preporoditelj hrvatske književne historiografije. Uz 60-godišnjicu života učenjaka dra Franje Fanceva, koji je dokazao genetičko i duhovno jedinstvo hrvatske književnosti. Spremnost, 1(1942) 30, str. 10. — O. Šojat (Š. O.): Dr. Franjo Fancev, sveučilišni profesor-akademik (1882–1943). Nastavni vjesnik, 51(1942–43) str. 218–222. — A. Barac: Dr. Franjo Fancev. Hrvatska revija, 16(1943) 6, str. 323–326. — M. Matijević: Dr. Franjo Fancev (24. IX. 1882–31. III. 1943). Hrvatsko kolo, 24(1943) str. 206–220. — V. Nikolić: U spomen dra Franje Fanceva, hrvatskog učenjaka. Hrvatski narod, 5(1943) 701, str. 4. — I. Esih: Dr. Franjo Fancev (1882–1943). Prosvjetni život, 2(1943) 12/13, str. 272–273. — G. Pejnović: Dr. Franjo Fancev. Prilikom godišnjice smrti. Hrvatski narod, 6(1944) 1000, str. 4–5. — J. Šidak: Studije iz hrvatske povijesti XIX. stoljeća. Zagreb 1973. — S. Velebit: Dr. Franjo Fancev. Uz 30. obljetnicu smrti. Marulić, 6(1973) 4, str. 1–4. — J. Bratulić: Franjo Fancev, Izabrana djela. Pet stoljeća hrvatske književnosti, 121/I. Zagreb 1983, 161–173. — Franjo Fancev (zbornik; s bibliografijom i literaturom). Zagreb—Zadar 1998.
Josip Bratulić (1998)