FELDMAN, Miroslav

traži dalje ...

FELDMAN, Miroslav, pjesnik i dramatičar (Virovitica, 28. XII. 1899 — Zagreb, 29. V. 1976). Gimnaziju polazio u Osijeku i Zagrebu 1913–17, a medicinu studirao u Zagrebu 1919–21. i Beču 1921–24. Radio kao liječnik u Virovitici, Osijeku, Zagrebu 1924–25, 1930–41 (asistent i primarijus u Zakladnoj bolnici), Sarajevu 1925–27, Pakracu 1927–30. i Karlovcu 1941–43. Od 1943. u partizanima, referent saniteta mornarice te upravitelj bolnice VI. armije. Nakon rata načelnik je saniteta Ministarstva narodnog zdravlja BiH u Sarajevu, 1947–52. upravitelj internog odjela Opće bolnice u Karlovcu, 1953–55. liječnik-internist Stanice za hitnu pomoć u Zagrebu te do umirovljenja 1961. upravitelj domova narodnog zdravlja u zagrebačkim općinama Maksimir i Peščenica. Zbog ljevičarskog angažmana nekoliko puta zatvaran (1925, 1941). — U književnosti se javio kao srednjoškolac 1916. knjižicom pjesama Slutnja pod pseudonimom Miroslavonac. Pod punim imenom prva mu je pjesma objavljena 1917. u Savremeniku. Prva aktovka Pierrot i Colombina, premda 1920. prihvaćena u zagrebačkom HNK, nije izvedena a tekst je izgubljen. U HNK su mu izvedene drame: Vožnja (1927), Zec (1932), Profesor Žič (1934), Na uglu (1935), Srna (1936), U pozadini (1939). Drama Iz mraka, zabranjena odlukom banske vlasti uoči premijere u siječnju 1940, izvedena je 1946. Neizvedena drama Gospođa Dor tiskana je u Savremeniku (1931, 8–9). Drama Doći će dan izvedena je prvi put 1951. u karlovačkom kazalištu. Feldmanove su drame izvodila mnoga kazališta u Jugoslaviji prije i nakon rata, a igrane su još u Pragu i Kladnom (Zec 1934, Profesor Žič 1935), te u Beču (Profesor Žič 1935, u prijevodu Božene Begović). Njegove pjesme i drame zastupljene su u mnogim antologijama, a prevedene su na slovenski, makedonski, češki, engleski, francuski i njemački jezik. Svoj pjesnički izraz F. je oblikovao pod utjecajem ekspresionizma, ali je vedriji od nekih poetskih uzora. Kritika je ukazala na zvonkost Feldmanovih stihova naglasivši lirsku i ispovijednu notu, a katkada i ironiju kao obranu od sentimentalizma; riječ je o intimističkom pjesništvu, s prisnim i nenametljivim humanizmom (N. Miličević). U dramama F. nastoji spojiti scenske novine s društvenim angažmanom i kritikom institucija. Oslonjen na Krležino dramsko iskustvo kao i strujanja u suvremenom europskom kazalištu, on koristi širok izražajni dijapazon: od ekspresionističke tragikomike i groteske do psihološke i društvene realističke drame. Njegov je dramski opus i tematski raznolik te sadržava kritiku militarizma i lažna domoljublja (Zec), porugu malograđanskom mentalitetu i tjeskobnu sliku provincije za I. svjetskog rata (U pozadini), analizu predratnih političkih, društvenih i kulturnih prilika (Na uglu) i ironiziranje pomodna freudizma (Gospođa Dor), sliku okrutna djelovanja policijskog aparata (Iz mraka) te kompleksan prikaz čudaka (Profesor Žič). U najboljim dramama F. je zagovornik tzv. produhovljena realizma (S. Batušić) te autor koji sućutno gleda na ljudske slabosti a tjeskobnoj zbilji suprotstavlja grotesknu viziju svijeta. Zauzimao se za moderni scenski izraz ne odričući se ni izravne idejne usmjerenosti. Sastavnica hrvatskoga modernog teatra, Feldmanove su drame zamišljene »okom skeptika« (R. Marinković) koji je nastojao usuglasiti svoja građanska i umjetnička opredjeljenja (B. Hećimović). Bio je predsjednik Društva književnika Hrvatske (1955–56), potpredsjednik MH (1959–60), predsjednik hrvatskog centra PEN-kluba (1962–73). Za književni rad dobio je više nagrada: Demetrovu nagradu za drame Zec (1933) i U pozadini (1939), nagradu Društva književnika Hrvatske za knjigu Pjesme (1955), Nagradu »Vladimir Nazor« za životno djelo (1972) i Nagradu AVNOJ-a (1975). Njegove umjetničke portrete izradili su M. Tartaglia, engleska kiparica Jessy Stonar, Lj. Šestić i V. Radauš.

DJELA: Slutnja (pseud. Miroslavonac). Virovitica 1916. — Iza sunca. Zagreb 1920. — Arhipelag snova. Sarajevo 1927. — Zec. Zagreb 1933. — Ratna lirika. Zagreb 1936. — Iz mraka. Zagreb 1940; Sarajevo 1946. — Doći će dan. Karlovac 1947. — Dvije pjesme. Karlovac 1947. — U pozadini. Zagreb 1951. — Pjesme. Zagreb 1954. — Tri drame. Zagreb 1955. — Pitat će kako je bilo. Zagreb 1959. — Drame. Zagreb 1964. — Izabrane pjesme. Zagreb 1964. — Pjesme i drame. Pet stoljeća hrvatske književnosti, 104. Zagreb 1965. — Drame. Vinkovci 1994.
 
LIT.: M. Ogrizović (O.): Dvije zbirke mlade lirike. Dom i svijet, 23(1920) 13, str. 258. — T. Prpić: O knjizi pjesma (Iza sunca). Jugoslovenska obnova-njiva, 4(1920) 12, str. 271–272. — I. Nevistić: Miroslav Feldman »Arhipelag snova«. Vijenac, 5(1927) VII/17, str. 431–432. — I. Šrepel (Sanjić): Miroslav Feldman »Vožnja«. Novosti, 21(1927) 60, str. 5. — B. Novaković: M. F. »Arhipelag snova«. Život i rad, 1(1928) 1, str. 64–68. — R. Maixner (M.): M. F. »Zec« lice iz svjetskog rata. Obzor, 63(1932) 199, str. 3. — I. Kozarčanin: Miroslav Feldman »Zec«. Srpski književni glasnik (Beograd), 40(1933) 1, str. 69–70. — I. Mihovilović (im): Demetrova nagrada za satiričku tragikomediju Zec. Novosti, 27(1933) 199, str. 11. — Ć. Čičin-Šain (Ć. Č.): Miroslav Feldman, Zec (O premijeri u splitskom kazalištu). Novo doba, 17(1934) 33, str. 3. — I. Ladika: Miroslav Feldman, Profesor Žič. Književni horizonti, 1(1934) 6/7, str. 158. — B. Livadić: Profesor Žič. Hrvatska revija, 7(1934) 6, str. 329–330. — L. Perinić (L. P.): Miroslav Feldman »Profesor Žič«. Obitelj, 6(1934) 22, str. 415. — B. Livadić: Kazalište (Na uglu). Hrvatska revija, 8(1935) 4, str. 216–217. — K. Mesarić: Miroslav Feldman, Na uglu. Komedija, 2(1935) 9(52), str. 3. — V. Afrić: Povodom premijere novog Feldmanovog komada Srna. Ibid., 3(1936) 38, str. 13–15. — J. Bogner: Teatar Miroslava Feldmana. Hrvatska revija, 9(1936) 3, str. 133–143. — V. Kovačić: Miroslav Feldman, Ratna lirika. Hrvatski dnevnik, 1(1936) 118, str. 11. — P. Žuljević: Miroslav Feldman, U pozadini. Varaždinske novosti, 10(1938–39) 494, str. 5. — S. Batušić: Miroslav Feldman, U pozadini (Pred premijeru u Zagrebu). Komedija, 6(1939) 5(224), str. 1–3. — B. Livadić: U pozadini. Hrvatska revija, 12(1939) 3, str. 145–146. — R. Marinković: Feldman, U pozadini. Nova riječ, 4(1939) 112, str. 6. — M. Matković: Dvije domaće premijere (Iz mraka). Republika, 2(1946) 4/5, str. 398–401. — S. Batušić: Dramsko djelo Miroslava Feldmana (pogovor u: M. Feldman, U pozadini. Zagreb 1951, 89–93). — Š. Vučetić: Uz stihove Miroslava Feldmana. Republika, 10(1954) 10, str. 816–817. — I. V. Lalić: Miroslav Feldman, Pjesme. Savremenik (Beograd), 2(1955) 9, str. 300–302. — Č. Prica: Pjesme Miroslava Feldmana. Krugovi, 4(1955) 7, str. 513–516. — T. Zane: Tri drame M. Feldmana. Studentski list, 11(1956) 2, str. 4. — B. Hećimović: Teatar Miroslava Feldmana i vrijeme. Republika, 18(1962) 12, str. 516–519. — A. Stipčević: Simbioza poezije i drame u djelima Miroslava Feldmana. Scena (Novi Sad), 1(1965) 1, str. 54–60. — E. Štampar: Lirik i dramatik Miroslav Feldman. Jezik in slovstvo (Ljubljana), 9(1965) 7/8, str. 243–246. — I. Bogner: Angažovanost Feldmanova teatra. Kazalište, 6(1970) 1/2, str. 20–21. — N. Batušić: Miroslav Feldman, U pozadini. Republika, 32(1976) 4, str. 430–431. — B. Ježić: Teatralizirana riječ. Vjesnik, 37(1976) 14. I, str. 10. — J. Zupa: Jarko osvjetljenje Pozadine. Prolog, 8(1976) 28, str. 71–74. — Biografije novih članova JAZU. Miroslav Feldman. Ljetopis JAZU, 1979, 79, str. 292–293. — S. Batušić: Miroslav Feldman (1899–1976). Ibid., 1980, 80, str. 201–202. — V. Mađarević: Dramsko djelo Miroslava Feldmana. Republika, 37(1981) 1/2, str. 34–49. — N. Vinski: Dramski rad Miroslava Feldmana. Mogućnosti, 29(1982) 1/2, str. 142–148. — B. Bilić-Đorđević: Refleksije NOB-a u dramskom opusu Miroslava Feldmana. Ibid., 30(1983) 1/3, str. 239–244. — M. Vrbetić: Lirika, tragika i komika u Feldmanovu opusu. Dubrovnik, 27(1984) 3/4, str. 49–65. — B. Bilić: Međuratno dramsko stvaralaštvo Miroslava Feldmana. Pitanja, 17(1985) 3/4, str. 191–192.
 
Karmen Milačić i Saša Vereš (1998)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

FELDMAN, Miroslav. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 22.5.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/feldman-miroslav>.