FELICINOVIĆ, Josip

traži dalje ...

FELICINOVIĆ, Josip (Joso), pisac i socijalni radnik (Zadar, 14. II. 1889 — Pag, 13. III. 1984). Posljednji odvjetak zadarske plemićke obitelji Felicinović. Nižu gimnaziju pohađa u rodnom gradu, potom se upisuje na vojnu akademiju u Grazu, koju napušta nakon dvije godine i odlazi u Rim da postane svećenik. U Rimu završava gimnaziju 1907; studira filozofiju u Papinskom zavodu Leonianumu 1907–09. i teologiju na Papinskom sveučilištu Gregoriani, gdje je 1913. diplomirao. Usporedo pohađa studij socijalnih znanosti. God. 1913. u Zadru je zaređen za svećenika; 1914–15. župni je pomoćnik u Škabrnji, Obrovcu i Pagu; 1915–16. vojni dušobrižnik u austrijskoj vojsci. Potom se vraća u Pag, odakle su ga 1919. prognale talijanske okupacijske vlasti pa do 1921. službuje kao župni pomoćnik u Varaždinu, Karlobagu i Gospiću. Ponovno se vraća u Pag, gdje je kapelan i vjeroučitelj do 1929. kada je premješten u Šibenik za nadstojnika Biskupskoga đačkog sjemeništa. God. 1933. postaje ravnateljem i profesorom na Biskupskoj teološkoj akademiji. Od 1936. radi u Pagu kao vjeroučitelj u nižoj državnoj gimnaziji, u kojoj je od 1941. bio profesor i vršitelj dužnosti ravnatelja. Komunističke vlasti osudile su ga 1945. na 10 godina gubitka nacionalne časti i izgon u Zadar; pomilovan je 1947. U Zadru je 1945–53. kapelan župne crkve sv. Šime, a 1954–80. u Pagu upravitelj crkve i kapelan benediktinki. F. se mnogo bavio kulturno-prosvjetnim i karitativno-socijalnim radom i pisanjem. U Pagu je osnovao dječje zabavište, zatim 1922. s Jurom Palčićem privatnu gimnaziju, poslije pretvorenu u državnu, i Katoličko pučko sveučilište. S Ivanom Karavanićem organizirao je paške solanske radnike u strukovni savez te njihov štrajk. Za II. svjetskog rata uz pomoć paških benediktinki i zagrebačkog nadbiskupa A. Stepinca otvorio je u Pagu pučku kuhinju, u kojoj je dnevno dijeljeno oko 700 besplatnih obroka. Spasio je od smrtne kazne 25 osuđenika, a iz logora Slana izbavio oko 150 ljudi. Pokrenuo je i izdavao mjesečnik Zoru (1917–18), a u Šibeniku tjednik Katolik (1930–34). Osnovao je i uređivao Hrvatsku kršćansku demokratsku knjižnicu. Napisao je više od 50 radova s katoličko-socijalnom tematikom. Kraćim je prilozima surađivao u Hrvatskoj straži (1929), Katoličkom listu (1929), Socijalnoj reviji (1931–32), Nedjelji (1938, 1940), Vrhbosni (1938–40), Životu s crkvom (1940), Spremnosti (1944), Zadarskoj reviji (1953), Vjesniku (1969), Službi Božjoj (1971), kalendaru Danici (1976–78, 1982). Potpisivao se pseudonimima Mario nob. Sociol, Stražar s Jadrana i Bellut Sociol. Njegova rukopisna ostavština čuva se u Arhivu Zadarske nadbiskupije, a sadržava korespondenciju, propovijedi, predavanja, meditacije, osobne dokumente.

DJELA: Dal progressismo al clericalismo. Storia d’ una conversione. Roma 1912. — Katolicizam za slobodu i demokraciju. Zadar 1915–1916. — Prosvjetom k slobodi! Rijeka 1916. — U borbu! Nova Njemačka. Zadar 1916. — Žena (U prošlosti i u sadašnjosti). Split 1916. — Apstinentsko pitanje. Zagreb 1917. — Moderna velika vlast (Štampa). Zagreb 1917. — Naš feminizam (Pag 1917). — Našim vojnicima! »Za Boga i Hrvatsku«. Zagreb 1917. — Nova mlada Hrvatska. Split 1917. — Narode ustaj na obranu! Gospić 1921. — Posebni ispit savjesti za pitomce Biskupskog djačkog sjemeništa u Šibeniku. Šibenik (1931). — Pape i socijalno pitanje. Šibenik (1933). — Predavanja. Šibenik (1933). — Svjetlo mladosti, 1–2. Zagreb 1935. — Savremena pitanja. Predavanja. Šibenik (1936). — Duhovna obnova. Zagreb 1940. — Izgradimo našu Hrvatsku, 1–2. Preko 1940–1941. — Potpuniju bibliografiju vidi u: Prilog bibliografiji don Jose Felicinovića. Vjesnik Zadarske nadbiskupije, 29(1984) 1/2, str. 38–42.
 
LIT.: Jubilej don Jose Felicinovića. Nedjelja, 10(1938) 42, str. 4–5. — K. Prijatelj: Nekoliko slika Girolama i Francesca da Santacroce. Radovi Instituta JAZU u Zadru, 3(1957) str. 193. — Ž. Kustić (Ž. K.): Zlatna misa mons. Felicinovića. Glas koncila, 2(1963) 6/7, str. 12. — C. K.: Kanonik Joso Felicinović. Marija, 7(1969) 3, str. 133–134. — Dijamantna misa don Jose Felicinovića. Glas koncila, 12(1973) 25(270), str. 15. — I. R.: Nesuđeni oficir slavi dijamantnu misu. Glasnik Srca Isusova i Marijina, 65(1974) 2, str. 63. — K. K.: Pobožni don Joso i njegove »šuplje ruke«. Marija, 12(1974) 2, str. 75–76. — Željezna misa don Joze Felicinovića. Glas koncila, 17(1978) 25(395), str. 11. — K. K.: Željezni don Joso. Marija, 17(1979) 2, str. 71–72. — Ž. Kustić (Ž. K.): Don Joso Felicinović. 70 godina svećenik. Glas koncila, 22(1983) 25(520), str. 14. — B. T.: U spomen. Don Joso Felicinović. Da narodu bude bolje. Kana, 25(1984) 4, str. 11–13. — 70. godina dušobrižnik. Blagovest (Beograd), 53(1984) 3/3, str. 37–38. — (Nekrolozi). Vjesnik Zadarske nadbiskupije, 29(1984) 3/4, str. 83–90. — Ž. Brzić: Plemić po rodu i duhu. Danica (kalendar). Zagreb 1985, 203–206. — Isti: U spomen duhovnom velikanu don Josi Felicinoviću (u: Nikad na gubitku, zbornik. Zagreb 1985, str. 53–57). — Ž. Kustić: Dobri duh otoka Paga. Glas koncila, 24(1985) 10, str. 10. — Ž. Kustić i D. Hudelist: Župnik na Žumberku. Erasmus, 1994, 6, str. 40–41.
 
Pavao Galić (1998)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

FELICINOVIĆ, Josip. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 18.5.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/felicinovic-josip>.