FELLNER, Ferdinand, austrijski arhitekt (Beč, 19. IV. 1847 — Beč, 22. III. 1916). Nakon studija arhitekture na Tehničkoj školi u Beču radio je od 1866. u očevu atelijeru. Prvi njegovi samostalni radovi, još pod očevim nadzorom, bili su kazalište u Brnu (1870) i Temišvaru (1871–75) te gradsko kazalište u Beču (1870–72, kasnije izgorjelo). God. 1873. zajedno s H. Helmerom osniva arhitektonsku tvrtku »Fellner i Helmer« u Beču, koja je djelovala pune 43 godine (do Fellnerove smrti). Tvrtka je projektirala i izvodila reprezentativna kazališta, koncertne dvorane, palače, dvorce i dr. u historicističkim oblicima visoke renesanse, baroka i rokokoa s naglaskom na bogatom plastičkom i slikarskom ukrasu. Projekti 50-ak kazališnih zgrada izvedeni su u gradovima srednje i istočne Europe (Augsburg, Beč, Berlin, Brno, Bratislava, Budimpešta, Graz, Hamburg, Iaşi, Karlovy Vary, Odesa, Prag, Salzburg, Sofija, Zürich). F. i Helmer su projektirali i kazalište »Ivan Zajc« u Rijeci (sagrađeno 1883–85), a u Zagrebu su po njihovim projektima izvedeni Hrvatsko narodno kazalište (1894–95, prvi sačuvani nacrt iz 1881), Umjetnički paviljon (1897–98; oblikovan rekonstrukcijom hrvatskog paviljona na Milenijskoj izložbi u Budimpešti 1896, čiji je željezni kostur bio prenijet u Zagreb) i Eskomptna banka u Ilici, kbr. 3 (1898) te rekonstrukcija barokne palače i kule u Visokoj ul., kbr. 22 (1902). God. 1893. sudjelovali su na natječaju za izgradnju školskog foruma u Zagrebu (njihovi nacrti za gimnaziju i aulu čuvaju se u HDA u Zagrebu). — Bili su cijenjeni kao izvoditelji kazališnih kuća i kao teoretičari. Skupivši iskustva kazališnih graditelja ranijih razdoblja ostvarili su tip suvremenog teatra s novom koncepcijom pozornice i gledalištem za mnogobrojnu publiku. Često su držali predavanja o svojim građevinama koja su bila objavljivana u stručnome časopisu Austrijske udruge inženjera i arhitekata.
LIT.: A. Alliger: Zanimljive građevine. Kazališne građevine arhitekata Helmera i Fellnera... Hrvatski list, 20(1939) 272, str. 10–11. — H. C. Hoffmann: Die Theaterbauten von Fellner und Helmer. München 1966. — N. Kraus: Projekti za zgradu Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu. Čovjek i prostor, 14(1967) 170, str. 8–9, 12. — Đ. Cvitanović: Arhitektura monumentalnog historicizma u urbanizmu Zagreba. Život umjetnosti, 1978, 26/27, str. 142–147. — O. Maruševski: Školski forum Ise Kršnjavog. Zagreb 1992. — S. Knežević: Zagrebačka zelena potkova. Zagreb 1996.
Božena Šurina (1998)