FERRANTE, Guerrino

FERRANTE, Guerrino (Guerin, Guerino, Guerrin, Querino, Querinus, Quirinus), kroničar, arhivar i bibliotekar (Zadar, o. 1730 — Zadar, 5. X. 1815). Prema rukopisnoj ostavštini G. Prage (biblioteka Marciana u Veneciji), sin Jurja Bogdanovicha Ferrantea i Jerolime rođ. Rado, dugogodišnji župnički pomoćnik (mansionario) u crkvi sv. Šimuna u Zadru i kanonik ninske crkve. Sam F. za jedan od svojih rukopisa navodi da potječe »ex notis compositis labore et studio Reverendissimi Domini Domini Canonici Ecclesiae Nonensis Quirini de Ferrante«. Sudeći po njegovim oporukama koje su se sačuvale u Državnom arhivu u Zadru (1773, 1808, 1810, 1811; fond Spisi zadarskih bilježnika), bio je prilično imućan. U njima spominje više svojih kuća (predjeli Poljana, Gospa od Kaštela, Sveti Juraj, Sveti Mihovil, Varoš i Marcovaz) i zemljišta u Zadru i okolici, kreditne poslove sa zadarskim plemićima i građanima te trgovinu vinom. Posjeduje čitavo bogatstvo zlatnih i srebrnih predmeta umjetničkog obrta (relikvijari, škrinjice, liturgijski predmeti), nekoliko svetačkih relikvija i više slika, među kojima posebno cijeni onu s prikazom sv. Marije Magdalene za koju tvrdi da je rad Giacoma Palme »insigne pittore«. Bio je bibliotekarom bogate knjižnice Fanfonja, pa se u oporukama (uz više različitih služavkâ, koje redovito imenuje glavnim nasljednicama), kao uživaoci i izvršitelji legata, spominju članovi te obitelji kojima ostavlja i »scrittorio« u svojoj sobi zajedno sa svim spisima i knjigama. Spisa i knjiga zacijelo je bilo dosta, a njegov dugogodišnji rad na sređivanju zadarskih arhiva i prikupljanju građe iz njih, prepisivanju dokumenata i vađenju bilješkâ, donio je dragocjene rezultate. U razdoblju 1750–99. sastavljao je regeste notarskih knjiga koji obuhvaćaju period od 1375. do 1783, a koje se i danas cijeni zanimljivim i korisnim te predlaže njihovo objavljivanje (S. Antoljak). Pohranjeni su u Znanstvenoj knjižnici u Zadru (Regesti dell’ Archivio notariale di Zara, ms. 461) i, prema S. Antoljaku, malim dijelom u zadarskome Državnom arhivu. Isti arhiv čuva i Ferranteov rukopis Descrizione de’ vescovi e arcivescovi della metropolitana di Zara e dal loro operato con moltissime varie dichiarazioni degne a sapersi dell’ anno 388 fino al 1754 (rkp. 54), po V. Brunelliju ne baš kritičan, ali zanimljiv s mnogih legenda te napisan stilom kasnog XVII. st. Potkraj XVIII. st. napisao je samostansku kroniku zadarskih benediktinka Descrizione del Nobil Monastero delle M. M. R. R. Madri Benedettine denominate di Santa Maria nonchè di quello di Santa Catterina, koja se i danas nalazi u samostanu sv. Marije u Zadru. Možda je autorom i drugom spisu iz istog samostana, nešto mlađem no zavisnom od prvoga, Memorie sopra La Chiesa, e Monastero delle Nobili Reverende Monache Benedettine di Santa Maria di Zara, iako mu se zasad izrijekom ne pripisuje. U Znanstvenoj knjižnici u Zadru čuva se još Ferranteov autograf Notizie di Zara (ms. 727), koji se, posebice u novije vrijeme, često citira u literaturi, te od njega sabrana Miscellanea multarum rerum (ms. 755). Literatura spominje i njegovo djelo Storia liburnica, koje je, međutim, već 1913. bilo izgubljeno. F. je sahranjen u crkvi sv. Marije u Zadru.