FERTILIO, Luka Evanđelist

FERTILIO, Luka Evanđelist, novinar i publicist (Nerežišća na Braču, 22. II. 1903 — Santiago de Chile, 30. VI. 1985). Maturirao u splitskoj gimnaziji 1921, gospodarski studij započeo pri Hochschule für Welthandel u Beču, diplomirao u Frankfurtu 1924. God. 1925. sluša predavanja iz novinstva u Belgiji i Parizu. Potkraj 1929. u Beču je dopisnik Tipografijinih listova Obzora, Jutarnjeg lista i Večeri. Zbog druženja s hrvatskim iseljenicima otpušten iz službe i vraća se u Split te po nalogu beogradskih vlasti ostaje nezaposlen. God. 1935. povremeno piše u Hrvatskoj prosvjeti i Hrvatskoj straži, a 1936. dobiva namještenje u Jadranskom dnevniku (u I. Tartaglie). Nakon njegove zabrane 1937. prelazi u Hrvatski glasnik u Splitu, gdje ostaje do početka rujna 1939. Tada preporukom A. Košutića postaje referent za tisak banske vlasti u bana I. Šubašića, a potom nadzornik preventivne cenzure pri banskom tužiteljstvu. Nakon uspostave NDH u travnju 1941. preuzima Novinski ured Banske vlasti. Već na početku svibnja odlazi u Berlin kao novinski izaslanik pri poslanstvu NDH, gdje djeluje kao savjetnik do travnja 1945. kad napušta Berlin i odlazi preko Italije u Buenos Aires, a odatle u Santiago de Chile. U početku trgovac knjigama i umjetninama, 1957–59. profesor povijesti kulture pri Papinskom katoličkom sveučilištu u Santiagu. Od 1959. do umirovljenja 1979. bio profesor na jugu Chilea na Universidad Austral de Chile u Valdiviji. — Javio se u pol. 1930-ih novinskim prilozima kulturološke tematike, a u izbjegličkom tisku domoljubnim pjesmama u novinama Hrvatska (Buenos Aires 1949) i zborniku Hrvatska (Buenos Aires 1949). Serijal o životu i smrti boraca za hrvatsku neovisnost tiskao u tjedniku Danica (Chicago 1981). Bilježio sjećanja na ljude i događaje u rasponu od 1918. do suvremenih zbivanja te ih djelomice objelodanio u Hrvatskoj reviji (Buenos Aires 1960), u kojoj je tiskao i prilog o hrvatskim izaslanicima u Trećem Reichu M. Budaku, B. Benzonu, S. Ratkoviću i V. Košaku (1974, 1975, 1976). U časopisu Studia Croatica pisao o Hrvatima u Chileu i njihovu prinosu kulturi Chilea (1973, 1974), o hrvatskim iseljeničkim pjesnicima R. Kupareu (1976), A. Rendiću Ivanoviću (1977, 1979), o apstraktnom slikarstvu J. Franulića (1982), a u Hrvatskom kalendaru (Chicago 1968) o slikama i pjesmama Z. Katalenića. Darovit pripovjedač i dobar poznavatelj jadranskog folklora, napose bračkoga, napisao Jadranska prebiranja – Legende i groteske hrvatskog Sredozemlja (Godišnjak Hrvatskog domobrana, Buenos Aires 1954). Njegovi članci, eseji i pjesme tiskani su u časopisima, novinama i zbornicima u zemlji i inozemstvu: Hrvatska prosvjeta (1935), Hrvatska straža (1935), Jadranski dnevnik (1936–37), Jadranska vila (1936, 1937), Brački zbornik (1939), Hrvatski dnevnik (1939–40), Zrakoplovstvo Jugoistoka (Berlin 1943), Spremnost (1944), Suradnja (1944), Hrvatska misao (Buenos Aires 1956), Hrvatska revija (1951, 1953, 1960, 1970, 1974–76), Studia Croatica (1973–77, 1979–80, 1982–84), Hrvatski kalendar (Chicago 1954–57, 1965, 1968, 1970–71, 1977) i dr. Služio se pseudonimima Jere Dalmatinac, Krilić Ivan, Lukinović L. F., Rebac Dujko, Fertilio Nikolić i Fertilio Svježić.