FESTETIĆ, Zorka

traži dalje ...

FESTETIĆ, Zorka, rođ. Dragman, glumica i redateljica (Požega, 11. IX. 1916 — Osijek, 30. XI. 1993). U Zagrebu je do 1932. pohađala Prvu realnu gimnaziju. Prvi angažman joj je u osječkom HNK 1945. Isprva tumači manje uloge u Držićevu Dundu Maroju, drami M. Gorkoga Na dnu, Cankarevu Kralju Betajnove. Zapažena je kao Lucile (Molière, Građanin plemić), Marianne (Molière, Tartuffe), Lucrezia (Machiavelli, Mandragola). Potom je zaposlena u Zagrebačkom lutkarskom kazalištu (1954–56) gdje se tih godina pod voditeljstvom V. Rabadana njegovalo tzv. literarno lutkarsko kazalište, koje je utjecalo na njezino kasnije redateljsko i glumačko određenje. U tom je žanru zapažena kao Vesna (Ž. Hell, Vasilisa Prekrasna), Snježana (Staša Jelić, Snježana) i Srna (N. Bonifačić Rožin, Trinajstić). Vraća se u osječko Pionirsko kazalište (1958), gdje zajedno s Đurđom Dević režira više predstava za dječju scenu. God. 1961. prelazi u Dječje kazalište »Ognjen Prica« (poslije Dječje kazalište) gdje je redateljica predstava koje su značajno obilježile repertoar toga kazališta: Heidi Johanne Spiry, Puškinove Zlatne ribice, Nazorove Crvenkapice, Čiča Tomine kolibe Harriet Beecher-Stowe. Dvadeset i petu obljetnicu proslavila je 1970. predstavom Andersenove Djevojčice sa žigicama, a od pozornice se oprostila ulogom gospođe Marike u komediji F. Hadžića Žensko pitanje, premijerno izvedenoj u osječkom HNK 1978.

LIT.: S- K.: »Čiča Tomina koliba«. Glas Slavonije, 18(1960) 13. XI, str. 6. — Lj. Stanojević: Uzbudljivo i lijepo. Ibid., 21(1963) 13. I, str. 8. — Isti: Vječito djetinjstvo, kazališno. Ibid., 51(1994) 1. XII, str. 8.
 
Antonija Bogner-Šaban (1998)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

FESTETIĆ, Zorka. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 26.12.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/festetic-zorka>.