FIJAN, Vid, redatelj, scenograf i prevoditelj (Karlovac, 25. III. 1925 — Zagreb, 12. III. 1996). Nakon mature u I. klasičnoj gimnaziji u Zagrebu, studirao šest semestara povijest umjetnosti i romanistiku na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. God. 1943–44. pohađao Glumačku zemaljsku školu, a studij režije apsolvirao na Akademiji za kazališnu umjetnost 1953. U HNK je 1941–48. bio pomoćni redatelj, a 1949. je u Malom kazalištu postavio Brechtovu dramu Puške gospođe Carrar te 1950. Oganj i pepeo Mire Mihelič. U Narodnom kazalištu u Sisku djeluje 1950–51; redatelj je i scenograf Goldonijeve Krčmarice Mirandoline te Gow-D’Usseauova Dubokoga korijenja (1950). Potom djeluje u dramskom i glazbenom programu Zagrebačkoga gradskoga kazališta »Komedija« i postavlja Lijepu Anku (A. Šenoa–M. Grković, 1953) te Zajčevu Vitešku ljubav (1953). Režira i u Požegi (G. B. Shaw, Junak i vojnik, 1953), Zadru (P. Kohout, Takva ljubav, 1960), gostuje u Varaždinu (J. Gotovac, Đerdan, 1961). Od 1958. do 1968. voditelj je Centra za estetski odgoj omladine u Zagrebu. Redateljski te kazališno-organizacijski visoki domet doseže kao umjetnički ravnatelj Narodnoga kazališta »August Cesarec« u Varaždinu (1969–72), koji repertoarom, glumačkim i redateljskim gostovanjima postaje središte kajkavske dramske baštine. Za to je kazalište režirao Roksandićeve Ptice bez jata (1969), De Benedettijevu komediju Paula i lavovi (1969), U registraturi prema A. Kovačiću (1970), Strozzijevu dramsku kroniku Zrinski (1971) kojoj je bio scenograf i kostimograf. Od pol. 1970-ih povremeno djeluje u zagrebačkim kazalištima (Dječje kazalište »Dubrava«, »Žar–ptica«, »Trešnja«) kao i u Regionalnom kazalištu u Virovitici (M. Krleža, Maskerata, 1989). S francuskoga je preveo libreto Ravelove glazbene komedije Sat Španije te Roussinovu komediju Otrujmo moju ženu.
LIT.: N. Frndić: Tri varaždinske predstave. Borba (Beograd), 33(1968) 16. IV, str. 7. — M. Grgičević: Povratak »Hasanaginice«. Večernji list, 10(1968) 10. IV, str. 9. — A. Rijavac: Diskretna rika Paulinih lavova. Varaždinske vijesti, 24(1969) 1267, str. 8. — S. L.: Kako kazalište učiniti kazalištem? Telegram, 10(1969) 463, str. 5. — Tema ovog broja, »Smrt Stjepana Radića«. Telegram, 1(11)(1971) 2(519), str. 9–11. — N. Frndić: Živo ilustrirana kronika povijesti. Borba, 49(1971) 6. IV, str. 8. — M. Grgičević: Strozzijev »Zrinski«. Večernji list, 15(1971) 24. V, str. 11. — V. Tenžera: Varaždin u Zagrebu. Hrvatski tjednik, 1(1971) 7, str. 17. — M. Marčinko (T. Heres): Iz hrvatske kulturne i glagoljaške povijesti od doselidbe Hrvata do naših dana. Marulić, 21(1988) 2, str. 214–215. — M. Vodopić: Premijera »Maskerate« u veljači. Virovitički list, 37(1989) 1597, str. 9. — A. Bogner-Šaban: Spomen Vidu Fijanu. Hrvatsko slovo, 2(1996) 22. III, str. 26.
Antonija Bogner-Šaban (1998)
