FODROCI, Petar

FODROCI, Petar (Fodroczy), kulturni djelatnik i pravnik (? — Borkovec kraj Zlatara, prije 28. VIII. 1698). Sin plemića Ivana, sina Vuka. Bio je suvlasnik posjeda i dvora Borkovec. God. 1650–60, plemićki je sudac Varaždinske županije; 1654. jedan je od izaslanika Županije kralju Ferdinandu III. zbog spora oko posjeda Bela podno Ivančice; 1658. svjedok je pri sklapanju sporazuma između Mirka I. Erdődyja i predstavnika pobunjenih seljaka s novigradskog vlastelinstva. Poslanik je Hrvatskog sabora kralju Leopoldu I. 1661. u svezi s djelovanjem generalne »vlaške« komisije, i 1673 – kao potpukovnik banske vojske kojim je bio imenovan 1664 – u svezi s kraljevim zahtjevom da Sabor pošalje vojsku protiv buntovnika u Ugarskoj. Poslije više nije u vojnoj službi. God. 1698. darovao je svoje selište Kapelčakovo kraj Zlatara za gradnju župnog dvora. Pokopan je u obiteljskoj grobnici u župnoj crkvi u Martinščini. — Povjesničari književnosti (F. Fancev) nazivaju ga književnikom pjesnikom, ali njegovi književni radovi nisu poznati. Napisao je latinsku posvetu banu Nikoli Zrinskom uz treće izdanje spjeva B. Karnarutića Vazetje Sigeta grada, koje je priredio za tisak i izdao 1661. Od tog izdanja poznat je samo jedan primjerak (u Knjižnici HAZU, iz knjižnice I. Kukuljevića Sakcinskog koji je knjigu dobio od Lj. Vukotinovića); naslovni list nije sačuvan te su godina izdanja i ime izdavača poznati tek iz zapiska T. Mikloušića, koji nije zabilježio mjesto tiskanja. Njegov su podatak prihvatili kasniji povjesničari književnosti koji su kritički ocijenili postupak priređivača i izdavača, koji je izvorni čakavski tekst nastojao prilagoditi kajkavskom narječju i ortografiji, umetao riječi kojih nema u tekstu te izostavio dio teksta na kraju drugog dijela. Uza sve nedostatke to je izdanje vrijedno kao primjer da u XVII. st. dolazi do »prvih sigurnih dodirivanja poezije kajkavskih i dubrovačko-dalmatinskih Hrvata« (F. Fancev). F. je u knjigu dodao latinski tekst Zigethi Vungariae claustri praestantissimi vera descriptio, et obsidionis ejus Epitome, opis sigetske tvrđave i turske opsade 1566, šesnaesto poglavlje iz djela suvremenika, mađarskog humanista Ferenca Forgacha de Gymes De statu reipublicae Hungaricae...Commentarii. Odlomak o Sigetu pretiskao je F. iz djela Ferencova brata, trenčinskoga kneza Emerika De Sigetho Hungariae propugnaculo, a Turca anno Chr. 1566. obsesso et expugnato... (Wittenberg 1587; cijelo je Ferencovo djelo tiskano prvi put 1788).