FONDRA, Lorenzo

FONDRA, Lorenzo, pjesnik, pisac i pravnik (Šibenik, X. 1644 — Zadar, 2. VII. 1709). Kršten je 24. X. 1644. Sin Antonija, računovođe. Studij prava u Padovi završio je doktoratom 1662. i bio odvjetnik u Zadru. Od 1686. pomoćnik je i savjetnik Svetog uficija i zastupnik franjevačke Provincije sv. Jeronima, a potom i Provincije Bosne Srebrene. God. 1687. izabran je za fiskalnog zastupnika grada Zadra i Zadarske nadbiskupije te nadbiskupa Evangelista Parzagha, 1693. za fiskalnog odvjetnika Zadra, a 1694. za blagajnika zadarske općine. Te je godine s nećacima, sinovima brata Angela, primljen u zadarsko plemićko vijeće, a potom i u plemićka vijeća Šibenika, Nina i Trogira (1695). Od 1696. bio je zastupnik državne blagajne za cijelu Dalmaciju. Kao savjetnik mletačkog poslanika Carla Ruzzinija sudjeluje u sklapanju karlovačkog mira 1699, a poslije je član komisije koja je utvrđivala nove granice između mletačke Dalmacije i Turske (linea Grimani). U svezi s tim boravio je 1700. u Beču i vodio dnevnik (od 19. II. do 15. XI. 1700; objavio V. Brunelli pod naslovom Diario di Vienna, 1700, Programma dell’ I. r. ginnasio superiore di Zara, 1896–97; rkp. ima naslov Del maneggio alla Corte Cesarea per la dificoltà di Zvonigrad ed altre differenze), a u rukopisu je ostao njegov dnevnik koji je pisao 1701. u vrijeme utvrđivanja granica. God. 1700. dobio s nećacima nasljedni naslov »conte veneto«. Bio je i savjetnik zadarske komune. Kao zastupnik zadarske crkve sv. Šimuna brinuo se za uređenje oltarnog prostora (1705) i za gradnju zvonika dovršenog 1707, o čemu svjedoči natpis u crkvi. Za zasluge dobio je mnoge posjede. Posjedovao je knjižnicu koja se spominje u njegovoj oporuci. Pokopan je u šibenskoj crkvi sv. Lovre, gdje je zajedno s Urbanom Fenzijem dao podignuti dva oltara; o tome svjedoče natpisi u toj crkvi (objavio Brunelli). — God. 1669. tiskao je zbirku prigodnica u povodu smrti mletačkog admirala C. Cornara, bivšega dalmatinskoga generalnog providura (1664–67), a 1695. opis borba oko Čitluka za morejskog rata 1684–99. Postoji i rukopis toga djela kojem je dodan opis borba kraj Ulcinja, koji nije tiskan (Citluk conquistato e difeso, e Dulcigno punito). Njegovo glavno djelo o relikviji Sv. Šimuna u Zadru, kojim su se u rukopisu služili mnogi pisci, izdao je 1855. C. F. Bianchi, a uredio G. Ferrari Cupilli. Djelo je odlomak rukopisa Memorie di Zara u kojem su skupljeni sačuvani dijelovi djela Storia municipale di Zara. Od djela Storia della Dalmazia sačuvane su samo 20. i 21. knjiga. Fondri se pripisuje i rukopisno djelo Notizie istoriche della città di Zara, capitale della Dalmazia, divise in otto libri. Svi rukopisi čuvali su se u zadarskoj obitelji Filippi.